Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocijenio je u danas da cijene zbog uvođenja eura ne bi trebale značajnije porasti te da je to pokazalo iskustvo svih zemalja koje su ga do sada uvele.
Vujčić je na konferenciji “Strategija uvođenje eura – izazovi i perspektive” na osječkom Ekonomskom fakultetu, rekao da iskustva tih zemalja pokazuju kako su cijene u godini nakon uvođenja eura prosječno porasle za 0,23 posto te da to sigurno nije velik porast cijena.
Istaknuo je kako je Hrvatska izlaskom iz procedure prekomjernog deficita i ostvarivanjem održive stope rasta BDP-a načinila prvi korak ka uvođenju eura, a sada treba pokazati da ima reformske kapacitete te da je u stanju poboljšati dugoročni potencijal rasta.
Govoreći o reformama nužnim za uvođenje eura, Vujčić je kazao su one možda najmanje potrebne u financijskom sektoru, jer drži da on dobro funkcionira, ali da će, uz već pokrenute reforme tržišta rada i poreznog sustava, trebati napraviti daljnje korake.
VEZANA VIJEST
“Tranzicija Hrvatske prema euru trenutno ima dobar polazni položaj”
Postoji cijela lista područja u kojima su potrebne reforme – od učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, boljeg funkcioniranja zdravstva, obrazovanja, do rješavanja strukturnih problema na tržištu rada, s obzirom da imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti, a poslodavci ne mogu naći dovoljno obrazovanih i kvalificiranih radnika, ocijenio je Vujčić. Drži kako će prvi korak morati biti ulazak u tečajni mehanizam u kojem zemlja mora provesti dvije godine, prije uvođenje eura, za što ne postoje jasno definirati kriteriji, već se ostale zemlje članice moraju složiti da je Hrvatska spremna ući u taj mehanizam.
Znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta, Zagreb Željko Lovrinčević kazao je kako tranzicija Hrvatske prema euru trenutno ima dobar polazni položaj, s obzirom na nastojanja Europe da proširi krug korisnika eura i težnju Hrvatske da se približi tom procesu.
Smatra kako postoje određena ograničenja u političkoj sferi odnosno pitanje neriješenih odnosa sa susjedima koji se nalaze u monetarnoj uniji, prije svega sa Slovenijom, što treba riješiti hrvatska vanjska politika.
Što se tiče ekonomskih kriterija, pred nama je zahtjevnih 6-7 godina prilagodbe, primarno na rashodnoj strani, u kojem će se morati voditi konzistentna ekonomska politika, s vrlo malo oscilacija, ocijenio je Lovrinčević.
Nada se da će uvođenje eura biti prigoda i poticaj za ubrzavanje reformi.
