Javni dug Hrvatske porastao je u studenom prošle godine za 3,7 posto na godišnjoj razini, na 300,2 milijarde kuna, što je najviša nominalna razina tog duga od kada se vode ti podaci, no analitičari HGK poručuju da kretanja javnog duga i dalje ostaju povoljna jer se smanjuju potrebe države za financiranjem.

Osim što je na godišnjoj razini porastao za 10,5 milijardi kuna, javni je dug u studenom prošle godine porastao i na mjesečnoj razini, za 9,3 milijarde kuna ili 3,2 posto, pokazuju nedavno objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

„Bez obzira na privremeni porast razine javnog duga u studenome, kretanja javnog duga i dalje ostaju povoljna jer se pri uravnoteženom državnom proračunu smanjuju potrebe za financiranjem, koje se obavlja po sve povoljnijim uvjetima”, poručuje u analizi Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK).

U analizi se navodi da je u studenom država bila aktivna u zaduživanju na domaćem i stranom tržištu, pa je tako na domaćem tržištu izdana obveznica u iznosu od 5,8 milijardi kuna, uz kamatnu stopu od 1,75 posto s dospijećem u 2023. godini.

Na inozemnom je tržištu, pak, izdana obveznica od 1,275 milijardi eura, uz kamatu od 2,75 posto s dospijećem u 2030. godini.

U analizi HGK navodi se i da su sredstva dobivena izdavanjem tih obveznica u najvećem dijelu iskorištena za otplatu dospjele domaće obveznice te za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima HAC-a, ARZ-a i HC-a.

“U tom su kontekstu nova zaduživanja praktički neutralna za razinu javnog duga te imaju samo privremeni učinak na kretanje javnog duga”, ističe se u analizi HGK.

Navodi se da su tijekom prošle godine kretanja razine javnog duga bila obilježena pozitivnim utjecajem smanjivanja proračunskog manjka i njegova prelaska u suficit, što je umanjilo potrebu za zaduživanjem te istodobno nastavkom razdoblja povijesno niskih kamatnih stopa na domaćem i inozemnom tržištu, što je otvorilo prostor povoljnijem refinanciranju državnog duga.

Udjel u BDP-u pada prema 80 posto

U refinanciranju dugova država se lani više usmjerila na domaće tržište.

“S obzirom na to da se tijekom prošle godine država u većoj mjeri fokusirala na zaduživanje na domaćem tržištu, u posljednjih je godinu dana znatnije povećana razina unutarnjeg duga, za 6,3 milijarde kuna, od razine inozemne komponente duga, koja je povećana za 4,2 milijarde kuna”, navodi se u analizi HGK.

Procjenjuje se, također, da se razina javnog duga na kraju prošle godine kretala oko 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Na kraju 2016. udjel javnog duga u BDP-u iznosio je, pak, oko 84 posto.

Time se “nastavlja njegovo smanjivanje prema dinamici koja zadovoljava kriterije Europske komisije. Istodobno to povoljno utječe na kreditni rejting zemlje te podupire namjeru i spremnost zemlje za ulazak u tečajni mehanizam ERM II radi uvođenja eura i ulaska u eurozonu”, zaključuje se u analizi HGK.