Hrvatski robni izvoz u siječnju ove godine iznosio je 7,8 milijardi kuna, 2,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je uvoz dosegao vrijednost od 13 milijardi kuna ili 14,4 posto više, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.
Prema prvim podacima vanjskotrgovinski deficit je iznosio 5,2 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 59,9 posto. U siječnju, izvoz prema članicama EU-a iznosio je 5,48 milijardi kuna, odnosno 70,5 posto od ukupnog izvoza te 15,1 posto više u odnosu na siječanj 2016. Uvoz prema EU-a je na godišnjoj razini povećan za 12 posto, na 10,19 milijardi kuna.
Ukupan izvoz od siječnja do prosinca 2017. godine, prema privremenim podacima iznosio je 104,3 milijarde kuna, a uvoz 162,7 milijardi kuna, pri čemu je vanjskotrgovinski deficit iznosio 58,3 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 64,1 posto. Time je izvoz u odnosu na 2016. godinu porastao za 12,5 posto, a uvoz 9,6 posto. DZS je tako podigao svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od siječnja do kraja prosinca prošle godine porastao za 12, a uvoz za 8,6 posto. Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prošloj godini rastao je za 13,5 posto, na 13,98 milijardi eura, a uvoz za 10,6 posto, na 21,8 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 7,82 milijarde eura.
VEZANE VIJESTI
Prerađivačka industrija, na koju se odnosi 89 posto robnog izvoza, prošle godine na inozemna tržišta je izvezla roba za 12,44 milijardi eura, odnosno 13,7 posto više nego godinu ranije. No, i 87,1 posto uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je rastao za 9,7 posto, na 18,9 milijardi eura. Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 1,17 milijardi eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od 30 posto u odnosu na 2016. godinu. Prehrambena industrija je u tom razdoblju izvezla roba za 1,08 milijardi eura ili 0,1 posto više nego 2016. dok je izvoz rafiniranih naftnih proizvoda porastao za 41,3 posto, na 1,02 milijarde eura.
Istodobno se najveći uvoz, od 2,04 milijarde eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na godinu prije povećan je za 9,5 posto. Uvoz u proizvodnji strojeva i uređaja povećan je 7,7 posto, na 1,75 milijardi eura, a uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda za 8,4 posto, na 1,65 milijardi eura. Podaci DZS-a pokazuju da su članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosi 64,8 posto ukupnog robnog izvoza te 78 posto robnog uvoza za prošlu godinu. Izvoz u članice EU-a iznosio je 9,06 milijardi eura ili 10,7 posto više nego 2016. godine, a uvoz 17 milijardi eura ili 11,7 posto više.
Najvažniji pojedinačni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slovenija. Izvoz u Italiju je do kraja prosinca porastao na godišnjoj razini za 12,8 posto, na 1,9 milijardi eura, u Njemačku je izvezeno roba za 1,72 milijarde eura ili 18,5 posto više, dok je izvoz u Sloveniju pao za 2,4 posto, na 1,5 milijardi eura. Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je 3,4 milijarde eura i rastao je 8,4 posto. Uvoz iz Italije povećan je za 13,2 posto na 2,82 milijarde eura, a iz Slovenije za 8,5 posto, na 2,34 milijarde eura.
Značajan rast robne razmjene u prošloj godini Hrvatska je imala i sa zemljama CEFTA-e. Izvoz u te zemlje povećan je za 21,1 posto, na 2,4 milijarde eura, a uvoz za 15,8 posto, na 1,35 milijardi eura. Najveća vrijednost roba izvezena je u Bosnu i Hercegovinu, u iznosu od 1,37 milijardi eura ili 22,1 posto više, a iz te je zemlje ostvaren i najveći uvoz, od 685,2 milijuna eura ili 19,5 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno robe za nešto više od 670 milijuna eura, što je godišnji rast od 28,5 posto, dok je uvoz iz te zemlje povećan 15,5 posto, na 575 milijuna eura.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
