U ožujku je u Hrvatskoj izdano 812 građevinskih dozvola, što je za 3,3 posto više u odnosu na isti mjesec lani, a na temelju tih dozvola predviđena je vrijednost radova u iznosu od 2,65 milijarde kuna ili 18,6 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
„Riječ je o nastavku kontinuiteta rasta broja izdanih građevinskih dozvola koji se uz rijetke iznimke proteže još od studenoga 2015. godine, s tim da se u posljednjih šest mjeseci dinamika rasta spustila ispod dvoznamenkastih razina. Glavni je razlog usporenijeg rasta u dosegnutoj razini aktivnosti, odnosno narasloj bazi”, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Prema vrstama građevina, 82,6 posto, odnosno 671 dozvola u ožujku je izdana za zgrade, a 17,4 posto, odnosno 141 za ostale građevine, pokazuju podaci DZS.
Kod zgrada, tijekom ožujka izdana je 359 građevinska dozvola za stambene zgrade i 116 za nestambene.
Prema vrstama građenja, 71,8 posto ili 583 dozvola izdana je za novogradnju, a 28,29 posto ili 229 dozvole za rekonstrukcije.
Prema izdanim građevinskim dozvolama, u ožujku je predviđeno građenje 991 stana, što je 165 stanova ili 19,9 posto više nego u ožujku prošle godine, pokazuju podaci DZS.
Prema DZS-u, u tri mjeseca ove godine izdane su 2.302 građevinske dozvole, što je 4,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Na temelju tih je dozvola predviđena vrijednost radova u iznosu od 6,17 milijardi kuna ili 8,2 posto manje nego lani.
Prema izdanim građevinskim dozvolama u prva je tri mjeseca ove godine predviđena gradnja 3.014 stana, što je 78 stanova više nego u istom razdoblju lani.
„Nastavak rasta ukupnog broja izdanih građevinskih dozvola, uz povećanje predviđene vrijednosti radova u niskogradnji, dobar je signal mogućeg intenziviranja građevinske aktivnosti i smanjivanja strukturne neusklađenosti u kretanju obujma građevinskih radova u visokogradnji i niskogradnji. Preduvjet za to je brža realizacija investicijskih namjera naznačenih građevinskim dozvolama, odnosno snažniji rast investicijske aktivnosti poduprt učinkovitijim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova EU”, zaključuje se u analizi HGK.
