Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju svibnja 40,7 milijardi eura, 1,5 posto više nego mjesec dana prije, ali 0,9 posto ili 363 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
„S podacima za svibanj potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji traje od prosinca 2015.”, ističu analitičari te banke u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Dodaju i to da je smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, kao i ostalih domaćih sektora koji u strukturi inozemnog duga čine udio od 10, odnosno 33,3 posto.
„Tako je i ovaj mjesec potvrđen nastavak razduživanja financijskog sektora, banaka, iako nešto sporijom dinamikom u odnosu na 2016. i 2017. godinu”, navodi se u analizi, objavljenoj u četvrtak.
U tom je segmentu bruto inozemni dug krajem svibnja iznosio 4,1 milijardu eura, što je 8,7 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.
„Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima”, navode analitičari RBA.
Dodaju da se bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem svibnja spustio na 13,6 milijardi eura ili za 7 posto na godišnjoj razini. Trend pada tog duga na godišnjoj razini traje još od siječnja 2016. godine.
S druge strane, bruto inozemni dug opće države, koji čini udio od 34,8 posto u ukupnom vanjskom dugu, iznosio je krajem svibnja 14,2 milijarde eura, što je 0,8 posto više nego godinu dana prije.
„Time je, uz iznimku u ožujku 2017., prekinut niz negativnih godišnjih stopa rasta koji je trajao od ožujka 2016.”, navode analitičari RBA.
Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja.
„Naime, devetnaesti mjesec za redom izravna ulaganja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta bruto inozemnog duga koja je u svibnju iznosila 15,1 posto”, navodi se.
Pritom je njegova vrijednost dosegnula 6,9 milijardi eura ili udio od 16,9 posto.
Analitičari RBA u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, zahvaljujući smanjenju zaduženosti svih ključnih sektora.
„Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.
Dodaju i to da situacija na međunarodnim financijskim tržištima ukazuje na povoljnije uvjete zaduživanja, što bi moglo dodatno poboljšati pokazatelje ino zaduženosti.
„Uz predviđeni gospodarski rast, očekujemo da bi se omjer inozemnog duga u BDP-u krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto”, navode analitičari RBA.
Zaključuju da se izdanje 750 milijuna eura državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala u lipnju neće odraziti na kretanje inozemnog duga jer se radilo o refinanciranju istog iznosa koji je dospio na naplatu
