Ukupni krediti stanovništvu porasli su u srpnju za 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, na 121,9 milijardu kuna, najvišu razinu od siječnja 2016., čime je nastavljen rast kreditiranja 11. mjesec zaredom, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Stopa rasta od 4,1 posto ukazuje na postupni oporavak kreditne aktivnosti, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Na mjesečnoj razini ukupni krediti stanovništvu porasli su za 0,1 posto ii 119 milijuna kuna.

U analizi, objavljenoj u četvrtak, ističe se i to da se, prema valutnoj strukturi kredita, vidi da se stanovništvo sve više preusmjerava iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu je pridonio pad kamatnih stopa.

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana porastao je za oko 5 postotnih bodova, pa je omjer kunskih kredita u ukupnim kreditima u srpnju iznosio 51 posto.

Stanje kunskih kredita nastavilo se povećavati i na mjesečnoj i na godišnjoj razini pri čemu je vrijednost tih kredita premašila 62 milijarde kuna. Na mjesečnoj razini rast tih kredita iznosio je 0,6, a na godišnjoj 15,3 posto.

Analitičari RBA navode da pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013. godine. S druge strane, pad valutnih kredita na godišnjoj razini traje još od 2012. godine.

Na kraju srpnja nominalni iznos valutnih kredita bio je 69,7 milijardi kuna, što je 5,4 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.

Stambeni krediti porasli 2,7 posto

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio, više od 43 posto, odnosi se na stambene kredite koji su na godišnjoj razini zabilježili rast od 2,7 posto, na 52,7 milijardi kuna.

Time su, navode analitičari RBA, pozitivne godišnje stope rasta nastavljene deveti mjesec za redom, dok je dinamika ubrzavanja rasta prisutna posljednjih šest mjeseci.

Ističu i da je unutar te kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend promjene valutne strukture, odnosno rasta kunskih kredita.

Tako su ti krediti na kraju srpnja iznosili 14,9 milijardi kuna, što je 21,9 posto više nego godinu dana prije. Pritom je udio kunskih kredita u ukupnim stambenim kreditima porastao na 28,3 posto, što je 4,5 postotnih bodova više nego godinu dana prije.

Istodobno je smanjen udio kunskih kredita uz valutnu klauzulu, prvenstveno kredita vezanih za euro, u stambenim kreditima, pa se spustio na 37,8 milijardi kuna, odnosno 3,4 posto na godišnjoj razini.

Gotovinski nenamjenski krediti, koji imaju udjel od 37,8 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, u srpnju su iznosili 46 milijardi kuna, što je 10,1 posto više nego godinu dana prije. Pritom i u toj kategoriji kredita raste udio kunskih kredita, pa je na kraju srpnja dosegnuo 71 posto ukupnih gotovinskih nenamjenskih kredita.

„Iako pozitivne godišnje stope rasta ukupnih kredita stanovništvu upućuju na oporavak kreditne aktivnosti stanovništva koji je svakako podržan i padom kamatnih stopa, prema našim očekivanjima rast bi trebao biti umjeren, osobito uzimajući u obzir ukupnu zaduženost sektora te strukturne slabosti tržišta rada”, zaključuju analitičari RBA.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.