Srbija i Bosna i Hercegovina neće sudjelovati na sastancima CEFTA-e u Prištini 20. i 21. studenog, niti na na ministarskom sastanku u okviru tjedna te regionalne organizacije, odgovor je Beograda i Sarajeva na jednostranu mjeru Prištine da poveća uvozne pristojbe na robu iz Srbije i BiH.

Potvrđujući tu odluku, potpredsjednik srbijanske vlade i ministar trgovine i turizma Rasim Ljajić ocijenio je da su mjere Prištine izazvale najveću krizu od početka primjene sporazuma CEFTA, objavila je Radiotelevizija Srbije (RTS).

Za osam dana, koliko je na snazi prištinsko povećanje pristojbi, plasman robe iz središnje Srbije i BiH na Kosovo je prepolovljen, ali dužnosnici upozoravaju na niz mogućih posljedica, među kojima se predviđa i poskupljenje.

“To povećanje od 10 posto u ukupnoj masi neće biti samo 10 posto jer se onda povećava PDV, troškovi transporta, troškovi fitosanitarnih pregleda, povećavaju se i drugi troškovi. Tih 10 posto na tržištu može dovesti do značajnog povećanja cijena”, tvrdi Nenad Rikalo, kosovski ministar poljoprivrede u ostavci i jedan od srpskih ministara u kosovskoj vladi.

Predsjednik Gospodarske komore Srbije (PKS) Marko Čadež kaže da je politička reakcija Beograda i Sarajeva očekivana te da je uslijedila kao odgovor na nepoštivanje Prištine onoga na što se obvezala. Ako se ne pridržavate onog što ste preuzeli kao obvezu tada niti ste pouzdani niti možete poručiti svojim poslovnim ljudima i svom gospodarstvu da mogu računati na stabilno poslovanje”, dodaje Čadež.

Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Goran Svilanović situaciju s kosovskim povećanjem uvozne pristojbe i reakciju Srbije i BiH vidi kao “trgovinski rat” te pokušaj da se “kroz trgovinu utječe kako bi se ishodile neke političke odluke”. Svilanović kao jedini izlaz iz sadašnje situacije vidi da se takse vrate na prethodne iznose i da se svi akteri “vrate u okvire sporazuma CEFTA”.

Takvo stajalište ima i SAD, navodi RTS, citirajući ocjenu američkog veleposlanika u Beogradu Kyla Scotta da “uvozne takse predstavljaju kršenje sporazuma CEFTA i ugrožavaju dugoročnu stabilnost i prosperitet regije”. “Ne treba skretati pažnju s dijaloga”, poručio je Scott.

Mjeru Prištine analitičari u Beogradu vide i kao još jedan segment unutarnjeg sukoba na Kosovu, između predsjednika Hashima Thacija i premijera Ramusha Haradinaja, te kao moguće sukobe interesa trgovačkih lobija da eliminiraju konkurenciju. Dominira, ipak, ocjena da bi najveće posljedice dugoročno mogli osjetiti građani Kosova.

Kosovski premijer Ramush Haradinaj priopćio je u ponedjeljak da dodatne pristojbe od 10 posto, koje je vlada Kosova nedavno uvela na robu iz Srbije i BiH, mogu biti i povećane.

Reagirajući na odluku Srpske liste da se, zbog jednostranog povećanja pristojbi na robu iz Srbije, povuče iz vladajuće koalicije i nastaviti djelovati kao oporba, Haradinaj je ocijenio da je takvo stajalište “njihova slobodna politička volja”.

Kosovska vlada povećala je 6. studenog za 10 posto pristojbe na robu iz Srbije i BiH, na što je oštro reagirao Beograd odlukom o prekidu dijaloga s Prištinom, a Europska unija zatražila je od kosovskih vlasti hitno objašnjenje “neočekivane odluke”.

“Europska unija očekuje da se Kosovo, koje trenutno predsjeda CEFTA-om, u potpunosti pridržava obaveza iz CEFTA-e i da opozove ovu mjeru”, poručila je Maja Kocijančič, glasnogovornica šefice diplomacije EU Federice Mogherini.

Kosovka vlada dosad nije eksplicitno obrazložila svoju jednostranu odluku, a prema ranijim tumačenjima kosovskih dužnosnika, povećanje pristojbe uslijedilo je kao mjera kojom se, među ostalim, reagira na diplomatsku kampanju Beograda među zemljama članicama UN za povlačenje priznanja neovisnosti Kosova.

Potpredsjednik kosovske vlade Enver Hoxhaj tvrdi da je odluka donesena kako bi se “Beograd spriječilo da financira kampanje protiv Prištine”.

“Mislim da odluka kao što je ova štiti interese kosovske države, suverenitet Kosova, teritorijalni integritet, ali iznad svega, štiti lokalne proizvode”, tvrdi Hoxhaj.

Članice Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini CEFTA su Albanija, BIH, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo. Prije ulaska u Europsku uniju stranke su bile i Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.