Misija MMF-a: Hrvatske vlasti umješno iskoristile rast gospodarstva

Hrvatske vlasti umješno su iskoristile porast gospodarske aktivnosti za smanjenje zaduženosti i daljnje jačanje zaštite od vanjskih utjecaja, no još predstoje važni izazovi, kao npr. potreba restrukturiranja javne uprave, postizanje održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava, ocijenila je u ponedjeljak Misija MMF-a.

Poručili su i da su sadašnji gospodarski uvjeti dobra podloga za potrebne strukturne promjene.

Članovi Misije MMF-a proteklih su dana boravili u Hrvatskoj u sklopu redovitih konzultacija na temelju članka IV. Statuta MMF-a, a u ponedjeljak je na internet stranicama MMF-a i Hrvatske narodne banke (HNB) objavljena njihova zaključna izjava.

“Makroekonomska kretanja u Hrvatskoj su pozitivna. Rast je i nadalje snažan, inflacija blaga, a nezaposlenost se kontinuirano smanjujem. Ipak, stopa participacije radne snage još uvijek niska. Hrvatske vlasti vješto su iskoristile porast gospodarske aktivnosti za smanjenje zaduženosti i daljnje jačanje zaštite od vanjskih utjecaja. No još predstoje važni izazovi”, ocjenjuju članovi Misije MMF-a.

Pritom navode kako relativno niske razine javnih i privatnih ulaganja te iseljavanje mladih ograničavaju srednjoročne izglede za rast.

“Iseljavanje i starenje stanovništva uzrokuju manjkove radne snage. To također predstavlja izazov za dugoročnu održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava. To zahtijeva pravilno usmjerenu preobrazbu u dinamičnije gospodarstvo i učinkovitiju državu”, ističu iz MMF-a.

Pritom kao najvažnije ističu “znatno restrukturiranje javne uprave”.

Druga dva pitanja koja treba riješiti su postizanja održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava, naglašavaju iz MMF-a, uz ocjenu da je na tim područjima postignut dobrodošao napredak, ali potrebno je i dalje održavati taj zamah.

“Odlučnim djelovanjem danas – u povoljnim uvjetima – osigurao bi se viši životni standard u budućnosti”, poručuju iz MMF-a.

Gospodarstvo treba učiniti dinamičnijim i otpornijim

Očekuje se da će kroz sljedećih nekoliko godina hrvatski gospodarski rast postupno postajati umjereniji, kako se gospodarstvo bude približavalo svome potencijalu, navode članovi Misije, upozoravajući i da ti izgledi podliježu negativnim rizicima, uglavnom zbog mogućih promjena regionalnih i globalnih gospodarskih i financijskih uvjeta.

“Potreban je trajan i snažan rast da bi se dostigle razine prihoda bogatijih država EU-a. Kako bi se to postiglo, gospodarstvo treba učiniti dinamičnijim i otpornijim”, poručuju.

Napominju da će nastavak europskih integracija ulaskom u tečajni mehanizam ERM II i bankovnu uniju stvoriti uvjete za predviđeno uvođenje eura. No, da bi se u potpunosti iskoristile prednosti valutne unije nužne su dublje strukturne promjene, kao i nastavak opreznog upravljanja javnim financijama, smatraju u MMF-u.

“Sadašnji gospodarski uvjeti dobra su podloga za potrebne strukturne promjene. Kako bi se te promjene provele potrebni su ustupci svih dionika, a koristi će se ostvariti s vremenom, kad napori urode plodom. Promjene stoga imaju veće šanse za uspjeh ako se pokrenu u razdobljima poboljšanja gospodarskih uvjeta, kakvo je ovo sadašnje. Hrvatske vlasti ostvarile su određen napredak u vezi s Nacionalnim programom reformi, koji obuhvaća široko područje strukturnih reformi. Iako pozdravljamo taj napredak, ohrabrujemo vlasti da ubrzaju provedbu usmjerenog programa strukturnih reformi pojačanim tempom”, ističe Misija MMF-a.

Rashodi za zaposlene u javnom sektoru među najvećima od zemalja regije

Iz MMF-a ističu da dinamičnija država može olakšati trajan rast.

Pritom, upozoravaju da su u odnosu na usporedive zemlje regije, rashodi koji se odnose na ukupno zaposlene u javnom sektoru s obzirom na veličinu gospodarstva, u Hrvatskoj među najvećima. Nadalje, u mnogim jedinicama lokalne uprave broj stanovnika nije velik, što stvara znatne mogućnosti za integriranje usluga, a time i povećanje učinkovitosti.

“Odlučnim napretkom u provedbi reformi na tom području oslobodit će se sredstva za ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu. To će također dovesti do poboljšanja usluga za stanovništvo i poduzeća”, poručuju.

Pritom, ocjenjuju da je nacrt novog zakona o određivanju plaća državnih službenika na temelju učinkovitosti prvi korak prema djelotvornijim javnim službama. “Bude li upotpunjen odgovarajućim smanjenjem ukupnih rashoda za zaposlene u javnom sektoru, mogao bi se stvoriti prostor za povećanje plaća produktivnijih zaposlenika”, kažu iz MMF-a.

Navode da se novi zaposlenici mogu zapošljavati ondje gdje je to potrebno, primjerice, kako bi se povećali administrativni kapaciteti za apsorpciju sredstava iz fondova EU.

Ocjenjuju i da će daljnje smanjenje administrativnih, poreznih i parafiskalnih nameta također stvoriti posredne koristi jer će se poboljšati poslovna klima, što će omogućiti povećanje privatnih ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, a važnim drže i nastavak reforme sudskih i pravnih postupaka.

Mirovinska reforma važan korak…?

U MMF-u smatraju da je nedavno donesena mirovinska reforma važan korak prema boljoj prilagodbi sustava produljenju životnog vijeka te njegovoj većoj održivosti i pravednosti za sve generacije.

“Snažnijom provedbom mjera za destimuliranje prijevremenog umirovljenja, povećanjem zakonske dobi za umirovljenje i ukidanjem odredbi o mirovinama za posebne kategorije stvorit će se uvjeti za provedbu daljnjih mjera za poboljšanje održivosti sustava. Preispitivanje uočenih slabosti drugog stupa mirovinskog sustava opravdano je na programu hrvatskih vlasti. Bez tih mjera mirovine će se vjerojatno smanjiti, što će izravno utjecati na životni standard starijeg stanovništva”, navodi se u zaključnoj izjavi.

Napominju da se zaposlenost znatno povećala tijekom posljednje dvije godine pa predstoji izazov održanja tog rasta.

No, upozoravaju i da je stopa participacije radne snage i nadalje jedna od najnižih u EU-u.

“Strukturna nezaposlenost je visoka, osobito među mladima i ženama. To zahtijeva donošenje mjera za poboljšanje obrazovanja i stručnog usavršavanja”, ističu iz MMF-a.

Naglašavaju i da treba poboljšati fleksibilnost tržišta rada, ali i da pritom treba biti oprezan. “To ne bi trebalo dovesti do nastanka dvojnog sustava u kojemu poslodavci znatno manje ulažu u radnike s ugovorima na određeno vrijeme i pružaju im manju sigurnost nego onima s ugovorima na neodređeno vrijeme. Takva bi situacija mogla potaknuti daljnje iseljavanje mladih, što bi ugrozilo srednjoročne izglede za rast. To ne bi pogodovalo ni zaposlenicima ni poslodavcima”, kažu iz MMF-a.

Smatraju da su potrebna rješenja kojima će se bolje uravnotežiti interesi poslodavaca i zaposlenika, što od svih zahtijeva inovativno razmišljanje i ustupke.

Kao jedno od rješenja navode “hibrid” između sadašnjih ugovora na određeno i neodređeno vrijeme za početni probni rok – nakon završetka probnog roka obvezan prelazak na puni ugovor na neodređeno vrijeme.

Kao drugo rješenje navode poticanje kvalificiranih zaposlenika iz javnog sektora koji su zainteresirani za zapošljavanje u privatnom sektoru, uz primjerene, ali privremene sigurnosne mehanizme, kojima bi se potaknulo određeno preuzimanje rizika.

“Razumije se da svako rješenje treba biti detaljno promišljeno, ali prostor za inovacije postoji. S obzirom na to da trenutačno postoje manjkovi radne snage, sada bi bilo pravo vrijeme da se razrade odgovarajuća rješenja”, poručuju članovi Misije MMF-a.

Smatraju i da bi mjere za povećanje pristupa organiziranoj skrbi za djecu potaknule veću participaciju žena, kao i da bi poboljšano usmjeravanje socijalnih davanja onima kojima su najviše potrebna vjerojatno potaknulo veću participaciju radne snage.

Ponovno razmotriti uvođenje suvremenog poreza na nekretnine

U osvrtu na fiskalnu politiku, Misija MMF-a ističe da su najnoviji proračunski rezultati Hrvatske pohvalni. Prvi je višak od neovisnosti ostvaren lani, a manji bi višak mogao biti ostvaren i u 2018., ovisno o iznosu jednokratnih rashoda povezanih s jamstvima za brodogradilišta, procjenjuju u MMF-u.

Kažu da su njihove fiskalne preporuke motivirane dvama jednako važnim srednjoročnim ciljevima – ponovnim stvaranjem prostora za djelovanje fiskalne politike koji se može iskoristiti u slučaju da gospodarstvo zahvati nova recesija i poboljšanjem srednjoročnih izgleda za rast.

“Da bi se ti rezultati postigli, preporučujemo kontinuirano povećavanje fiskalnog viška prema jedan posto BDP-a tijekom sljedećih pet godina, čime bi se ubrzalo smanjenje razine javnog duga ispod praga od 60 posto BDP-a utvrđenog u Paktu o stabilnosti i rastu do 2023. To bi pridonijelo smanjenju ranjivosti u odnosu na moguće negativne promjene regionalnih i globalnih uvjeta. Naše preporuke o jačanju proračuna uključuju strukturu javnih rashoda poticajniju za rast i postupan prelazak na stabilniju naplatu prihoda iz šire skupine izvora”, ističu iz MMF-a.

Kao glavne prioritete na strani rashoda navode povećanje javnih ulaganja, smanjenje ukupnih rashoda za zaposlene u javnom sektoru i reformiranje socijalnih davanja radi njihova boljeg usmjeravanja najranjivijim društvenim skupinama.

Na prihodovnoj strani, pak, treba očuvati najnovija pozitivna ostvarenja. “Kada se za to steknu odgovarajući uvjeti te uz pažljivo osmišljavanje i komuniciranje, vrijedi ponovno razmotriti uvođenje suvremenog poreza na nekretnine. Njime bi se omogućila stabilnija prihodna osnovica, sustav bi se unaprijedio i učinio pravednijim te bi se stvorio prostor za smanjenje viših i distorzivnih poreza na drugim područjima. No, potrebno je osigurati da se njime ne opterete nepotrebno pojedinci s ograničenim priljevom novca, na primjer oni s limitiranim mirovinama”, poručuju članovi Misije, dodajući i kako su pripremne mjere za moguće daljnje razmatranje tog poreza povezane s drugim reformama, kao što je tekuća modernizacija zemljišnih knjiga i katastra.

Potrebna učinkovitija potrošnja za zdravstveni sektor

Kada je riječ o zdravstvu, smatraju da potrošnja za taj sektor treba postati učinkovitija, da treba smanjiti administrativne troškove i poboljšati kvalitetu zdravstvenih usluga. Treba, smanjiti opterećivanje proračuna dospjelim neplaćenim obvezama zdravstvenog sektora, što, kako ocjenjuju, hrvatske vlasti nastoje postići.

Ohrabruje ih i broj novih obveznika u zdravstvenom sustavu, kao i smanjenje broja obveznika koji ne uplaćuju dopunsko osiguranje.

“Međutim, sveobuhvatnija preobrazba zahtijeva racionalniju strukturu premija i participacija, kojom će se osigurati da se iznimke svedu na najmanju mjeru i zaštite se samo najranjiviji. Unapređenje IT sustava i rigoroznija provjera materijalnog stanja trebali bi omogućiti daljnja poboljšanja.

Misija MMF-a u zaključnoj izjavi poručuje i da treba poboljšati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Poduzeća u državnom vlasništvu koja stalno stvaraju gubitke opterećuju proračun, konstatiraju članovi Misije, uz poruku da bi poboljšanje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i povećanje odgovornosti za njihove proračune pridonijelo poboljšanju njihove učinkovitosti i discipline”.

Eventualno razmotriti dodatne mjere za sprječavanje pretjeranog zaduživanja stanovništva

Članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi ocjenjuju da je Hrvatska narodna banka “nastavila vješto upravljati u okružju niskih kamatnih stopa i visoke likvidnosti”.

HNB će u sljedećem razdoblju “trebati voditi politike koje će omogućiti gospodarstvu da se prilagodi mogućem zaoštravanju vanjskih uvjeta te obuzdati inflacijska očekivanja”.

Misija MMF-a konstatira da je hrvatski bankovni sustav u prosjeku vrlo likvidan, dobro kapitaliziran i profitabilan, a kako se smanjuje i udio “loših” kredita, djelomično zahvaljujući i njihovoj prodaji trećim stranama.

“Moglo bi se, u odgovarajuće vrijeme, u slučaju da se ubrza rast cijena nekretnina ili da se nastavi visok rast gotovinskih kredita, razmotriti uvođenje dodatnih mjera za sprječavanje pretjeranog zaduživanja stanovništva, primjerice sveobuhvatnih mjera zasnovanih na omjeru podmirivanja duga i dohotka”, preporučuju članovi Misije MMF-a.

Poželjnim smatraju i nastavak razduživanja sektora poduzeća, između ostalog i daljnjim poboljšanjem učinkovitosti stečajnih postupaka, primjerice pojednostavljenjem izvansudskih nagodbi.

“Unatoč najnovijim promjenama stečajnog zakonodavstva, moglo bi se razmotriti provođenje sveobuhvatnog preispitivanja istoga kako bi se osiguralo da stečajni okvir bude usklađen s najboljim praksama”, predlažu iz MMF-a.