Nakon gotovo sedam godina S&P podignuo kreditni rejting Hrvatske iz "smeća"

Rejting kuća S&P večeras je objavila nove kreditne rejtinge za Hrvatsku za zaduženja u domaćoj i stranoj valuti. Nakon što smo 2012. pali u status "smeća", iz S&P stižu dobre vijesti.

Kreditni rejting za dugoročna zaduženja u stranim valutama podignut je s ocjene BB+ na ocjenu BBB-. To znači da hrvatske dugoročne obveznice više nisu špekulativni instrumenti već kakva-takva ulagačka prilika.

Rejting je podignut iz ‘BB+/B’, kategorije koja dužničke papire kvalificira kao špekulativno ulaganje, u ‘BBB-/A+’, investicijsku kategoriju.

S&P smanjio je, naime, u prosincu 2012. godine rejting Hrvatske u neinvesticijsko područje, da bi ga sada vratio u investicijsko. Prognoza za rejting je sada stabilna.

Poboljšanja u proračunu

“Podignuta prognoza odražava poboljšanu metriku u proračunu, poduprtu oporavkom gospodarstva u proteklom razdoblju, zahvaljujući domaćoj potražnji oslonjenoj na poticajnom poreznom okruženju, ali i mjerama fiskalne konsolidacije koju je Vlada provela”, ističu u agenciji.

Proračun opće države bilježi primarni višak od 2015. godine, a u prosjeku je u 2017. i 2018. godini iznosio tri posto BDP-a. Javni je dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen za 10 postotnih bodova u razdoblju od 2015. do 2018., navode u S&P-u.

Rizici za gospodarstvo, javne financije i financijsku stabilnost povezani sa stečajem najveće maloprodajne kompanije Agrokor, smanjeni su, kao i mogućnost problema za proračun zbog državnih jamstava za brodogradilište Uljanik.

Gospodarstvo solidno i uravnoteženo

Hrvatsko je gospodarstvo u posljednje vrijeme solidno i uravnoteženo. Rast prati višak na tekućem računu bilance plaćanja, potaknut obilnim priljevom prihoda od turizma, zbog čega je neto vanjski dug smanjen u 2018. na samo 13 posto BDP-a.

Stabilna prognoza za rejting Hrvatske odražava potencijal za ubrzano približavanje razine dohotka onome bogatijih trgovinskih partnera, ali i rizike koji proizlaze iz vanjskih neizvjesnosti, ističe se u izvješću S&P-a.

Rejting bi mogao biti podignut u iduće dvije do tri godine ako se rast hrvatskog gospodarstva pokaže otpornim na cikličko usporavanje europskog gospodarstva i omogući daljnje približavanje prosječnoj razini dohotka u EU, uz mogućnost potpore koju bi moglo pružiti uklanjanje strukturnih prepreka rastu. Pozitivno bi na rejting moglo utjecati i brže smanjenje duga nego što se trenutno očekuje.

Smanjenje rejtinga moglo bi pak uslijediti u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarskih aktivnosti, možda zbog značajnog slabljenja vanjskog okruženja, što bi moglo nepovoljno utjecati na stanje u proračunu.

Rizik predstavlja i eventualna pojava financijskih obveza koje bi bile više nego što se očekuje, a mogle bi predstavljati značajan teret za proračun ili uteg za gospodarstvo, poručuju iz Standard & Poors’a.

Vanjski dug Hrvatske se smanjuje zahvaljujući nastavku rasta izvoza i trajnom višku na tekućem računu. Posljednja fiskalna poboljšanja također podržavaju rejting, poručuju iz S&P-a.

Blago usporavanje rasta gospodarstva

Nakon što je prošle godine gospodarstvo poraslo 2,6 posto, S&P očekuje da će se u razdoblju od 2019. do 2022. rast usporiti na prosječno 2,5 posto.

Vlada je uvele poreznu i mirovinsku reformu ove godine, no demografski trendovi i dalje će predstavljati pritisak, smatraju analitičari S&P-a.

Gospodarstvo raste neprestano od izlaska iz recesije u 2015. godini, među ostalim, zahvaljujući snažnom rastu turističkog sektora, čiji su prihodi dosegnuli gotovo 20 posto BDP-a.

Proizvodnja i uslužne djelatnosti, kao što je transport, također značajno pridonose BDP-u, poručili su iz agencije, ističući i da će osobna potrošnja ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti i plaća, kao i poreznim reformama.

Rast investicija

Investicije bi trebale rasti zahvaljujući povećanoj apsorpciji EU fondova, investicijama u javnu infrastrukturu, kao što je Pelješki most, rastu građevinske aktivnosti i utjecaju posljednjih poreznih reformi.

Robni izvoz je, pak, počeo usporavati s rastom u prošloj godini, što bi se moglo pogoršati ako se nastavi značajnije usporavanje rasta u ključnim trgovinskim partnerima Italiji i Njemačkoj, poručuju analitičari S&P-a.

Navode i da je Hrvatska napredovala u važnim strukturnim reformama. Početkom ove godine nastupio je treći krug porezne reforme, a među ostalim smanjen je PDV na određene proizvode. To bi trebalo potaknuti raspoloživi dohodak, dok bi smanjenje troškova rada za poslodavce moglo podržati investicijsku aktivnost, smatraju u S&P-u.

Navode i da je Hrvatska, prema preliminarnim procjenama, lani ostvarila višak opće države drugu godinu zaredom, zahvaljujući višim poreznim prihodima, ali i uštedama u potrošnji, primjerice na kamatama.

Ti su rezultati mogli biti i bolji da nisu bila aktivirana jamstva za posrnulo brodogradilište Uljanik, ističe S&P.

Smanjenje javnog duga

Analitičari te agencije procjenjuju da bi do 2022. godine udio javnog duga u BDP-u mogao pasti ispod razine od 60 posto, nakon što je u 2015. dosegnuo vrhunac od 75 posto.

S&P, također, procjenjuje da će u iduće dvije do tri godine inflacija iznositi u prosjeku 1,5 posto.

Analitičari agencije navode i to da će Hrvatska predsjedavati Vijećem EU u prvoj polovini 2020., a u istoj godini nada se ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II).

Od početka 2018. godine sve tri najvažnije svjetske rejting agencije povećale su ili rejting ili izglede za rejting Hrvatske. Tako je sada S&P vratio rejting Hrvatske na investicijsku razinu.

Fitch, pak, drži hrvatski rejting jedan stupanj, a Moody’s dva stupnja ispod investicijske razine. Pritom Fitch drži izglede pozitivnima, a Moody’s stabilnima.