Građani se sve više zadužuju putem gotovinskih kredita. Za njih je potrebna manja kreditna sposobnost i rok otplate je kraći nego kod stambenih. Kako bi obuzdao rast kredita, HNB je uputio je preporuku bankama da i kod gotovinskih kredita primjenjuju pooštrene uvjete odobravanja. Toga se mnoge drže, no pitanje je štiti li nas to od prezaduživanja?
Gotovinski krediti posljednjih godina nezaustavljivo rastu. Nude ih banke kao univerzalni lijek: kada stambeni kredit nije dovoljan za kupnju željenog stana, ali je uz gotovinski moguće dostići željeni iznos, ili trenutačno nemate novca za sve troškove koji vam stižu na naplatu, piše HRT.
“Pojedinac ne prolazi kroz sveobuhvatnu procjenu kreditne sposobnosti. Ti isti gotovinski krediti se oglašavaju na raznorazne načine, kao povoljni, brzi u sekundu, minutu, pa dolazimo do toga da pojedine institucije na Instagramu, koristeći pojedince, oglašavaju takve kredite”, objašnjava za HRT doc. dr. sc. Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Brzo, lako i jednostavno. No nitko ne govori o tome da su gotovinski krediti – najskuplji.
“U svakom slučaju nenamjenski, odnosno gotovinski krediti su u prosjeku s najvećom kamatnom stopom, odnosno najvećim troškom na kraju. Situacija je takva da oni traju realtivno kratko vrijeme, pa nas onda zavaravaju da ćemo vratiti nešto manje, ali kada bi gledali u postotku onda su to najskuplji krediti koji postoje trenutno na tržištu”, kaže financijski stručnjak Zoran Balija.
Privlači i to što su mjesečni iznosi otplate razmjerno mali, pa nas ne zabrinjava što ćemo u dužničkom odnosu biti i više od 10 godina.
“Sve to nam se naoko čini bezazleno dok u jednom trenutku nam nekakav uređaj ne ode, pa nam treba onda i to na rate kupiti, dok se nešto nepredviđeno ne dogodi, dok ne razbijemo auto. Sve to funkcionira do tog trenutka. U tom trenutku nam se financijska konstrukcija raspada, ako nemamo nekakav novac spremljen sa strane, ili predviđen raspon novaca za nepredviđene situacije”, upozorava Balija.
Zbog rasta gotovinskih kredita mnogi se pribojavaju crnih scenarija. HNB je zato bankama preporučio da za gotovinske kredite imaju iste kriterije kao i za stambene.
Banke u nekim slučajevima odobravaju skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i kada procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti, tvrdi HNB.
Da krediti nisu kupnja kikirikija, da nikada nisu jeftini, da nose rizik, mnogima je odavno jasno. No u prosjeku smo financijski slabo pismeni, a zbog preporuka regulatora banke ne očekuju znatnije zaustavljanje trenda rasta gotovinskih kredita.
Potkraj prošle godine nenamjenski krediti činili su gotovo 40% ukupnih kredita kućanstvima. Stoga, trebate li gotovinu brzo i odmah, ne zaboravite na rizike koje to zaduženje i nosi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.