Udruga Informatičko-komunikacijske djelatnosti (ICT) pri HUP-u u srijedu je istaknula da ICT industriju treba odrediti kao stratešku te provesti konkretne stimulativne mjere za zadržavanje njenih kadrova u zemlji i povećanje konkurentnosti toga sektora.

Predstavljajući svoje zahtjeve Vladi u obliku “pet malih mjera” te analizu ICT sektora u zadnjih deset godina, predstavnici te udruge na konferenciji za medije su poručili da je za Hrvatsku vrlo važno u idućih deset godina zadržati digitalne talente i profesionalce u zemlji.

To su ljudi koji mogu pridonijeti razvoju, a kako su traženi u cijelom svijetu i dobivaju odlične ponude, bez novih stimulativnih mjera bit će ih teško zadržati, ma koliko oni željeli ostati, rečeno je.

Dopredsjednik Udruge Hrvoje Josip Balen kazao je da je “pet malih mjera” moguće donijeti u relativno kratkom roku i bez puno napora za državu.

Riječ je o neoporezivom ili porezno priznatom rashodu za prehranu zaposlenika, plaćanju vrtića za djecu zaposlenih kao porezno priznatom rashodu za tvrtku, programu rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika, neoporezivom bonusima u vidu dionica ili udjela tvrtke odnosno dvije do tri nagradne neoporezive plaće.

“Vjerujemo da su to mjere koje bi mogle utjecati na demografska kretanja i obnovu, dijelom zaustaviti iseljavanje i pojačati socijalnu odgovornost, jer se pokazalo da bi takve mjere radnici dobro prihvatili i jer su im osim plaća i važne za obiteljski i društveni život”, kazao je Balen.

Upozorio je da je većina EU zemalja pametnu specijalizaciju i ICT već označila strateškom vertikalnom djelatnošću, a Hrvatska još nije.

Smatra da bi zbog manjka ICT kadrova država u suradnji s poslodavcima i obrazovnim institucijama trebala omogućiti studiranje stranaca u Hrvatskoj, posebice na tehnološkim studijima, čega danas gotovo i da nema, kao ni programa za takvo što.

Sve bi se to, smatra Balen, moglo dodatno promovirati i naglasiti prilikom predsjedanja Hrvatske EU-om iduće godine.

“U zadnjih deset godina iz Hrvatske smo izgubili 36 posto djece koja su trebala ići u srednju školu i na fakultete i pitanje je kada će se i kako to nadoknaditi. Uz to, i iCT sektor kao i drugi u zemlji imaju velika davanja državi i bez promjene toga i poslovnog okvira naše IT tvrtke će sve više i dalje poslovati za izvoz, a ne za hrvatsko tržište”, upozorio je Balen.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić ocijenio je da je gospodarstvo digitalizirano i da su stoga rezultati i status ICT industrije još važniji.

“Ono što je prije 20 godina bila informatizacija sa tek nekoliko računala u tvrtkama, sada je digitalizacija, a da bi se ostvarila potreban je jaki ICT sektor. Zato je ta industrija iznimno važna i za sve druge sektore”, rekao je Majetić.

U Hrvatskoj je ICT po njegovim riječima 2018. godine pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom, nešto malo više od 4.400 kuna. Druge industrije su bile po tome na razini od oko tisuću do oko dvije i pol tisuće kuna, kazao je Majetić.

Iznio je i podatke da je ICT bila u 2018. druga po izvozu, nakon metalne industrije, kao i po broju zaposlenih, nakon prehrambene industrije, a i u zadnjih deset godina ima najveći rast zapošljavanja, dok je trošak osoblja porastao za 70 posto, sa 3,8 milijarde kuna u 2008., na 6,5 milijardi kuna u 2018.

Predsjednik HUP-ove ICT udruge Boris Drilo iznio je pak procjene rasta ICT do 2025. po kojima bi ta industrija mogla do tada imati 55 tisuća zaposlenih, od čega 28 tisuća u računalnom programiranju, dok bi prihodi mogli doći do 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi ili 23 posto odlazilo na izvoz.

“Voljeli bismo vidjeti ono što sada u državi nemamo, a to je smjer razvoja, ciljeve i vizije ne samo ICT industrije nego i njene uloge u Hrvatskoj, kao i povećanje produktivnosti u gospodarstvu koja je sada jako niska, a iznimno je važna za konkurentnost. Digitalna ekonomija uz pomoć ICT-a im potencijal da dođe do 8 milijardi eura do 2025., a sada generira oko 1,2 milijarde eura, što također dobro pokazuje njezin potencijal”, kazao je Drilo.

Analiza Udruge pokazala je i da je ICT u 2018. nastavio sa rastom, i to desetu godinu za redom, te je u odnosu na 2008. prošle godine broj ICT tvrtki udvostručen na više od šest tisuća, broj zaposlenih porastao je 45 posto na njih više od 39 tisuća, izvoz je povećan čak 90 posto, sa 4,4 na 8,3 milijarde kuna, dok su prihodi porasli za oko 30 posto, na 38,3 milijarde kuna. Stvorena je i veća dodana vrijednost za gotovo 50 posto, na 11,3 milijarde kuna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.