Zelena lista uputila je otvoreno pismo ministrici poljoprivrede Mariji Vučković u kojem je pozvala na pojačanu kontrolu meda na domaćem tržištu jer smatra da postoje malverzacije na štetu potrošača.

Ustavno pravo je znati od kuda dolazi med na domaće tržište, istaknuli su iz Zelene lista koji, osim pojačane kontrole meda na domaćem tržištu, traže i hitnu zabranu glifosata jer su upravo pčele te koje “plaćaju danak” uporabe glifosta i drugih ‘zaštitnih sredstva u poljoprivredi’.

“Prema našim saznanjima, med je proizvod za koji Hrvatska ima kapacitete proizvodnje i za vlastitu dostatnost i za izvoz jer imamo i ekološke, klimatske i ostale komparativne prednosti naspram proizvođača meda iz drugih država. Hrvatski pčelari su sigurno spremni za takvu proizvodnju uz pomoć države i potrošača. Država treba samo raditi velike i česte kontrole, a potrošači shvatiti da ne mogu kupiti med po cijeni manjoj od 50 kuna po kilogramu“, poručili su u pismu iz Zelene liste.

Teško je boriti se s uvozom, ali ne i s označavanjem porijekla meda

Poduprli su akciju “Medni doručak” s hrvatskim medom u školama, ali i upozorili da nakon samo godinu dana dolazi pod upitnik jer se, kako tvrde, u Hrvatsku, iako za to nema stvarne potrebe, naveliko uvozi med upitne zdravstvene ispravnosti.

Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza, samo u prošloj godini u Hrvatsku je uvezno čak 2000 tona meda, a izvezeno 400 tona. Stoga je, kako su istaknuli, izjava ministrice poljoprivrede Marije Vučković da je uvoz meda u prvih šest mjeseci ove godine manji 57 posto u odnosu na lani samo ‘kap u moru’ problema koji muče 10.000 hrvatskih pčelara, ali i brojne potrošače meda.

Zelena lista zna da je teško boriti se s uvozom, ali s jasnim označavanjem porijekla meda i patvorenjem nije.

Predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda Dražen Lušić s Katedre za zdrastvenu ekologiju riječkog Medicinskog fakulteta rekao je da je u kolovozu od 60 mjesta gdje se prodaje med uz cestu od Istre do Dalmacije i uz staru Ličku magistralu zadovoljio samo jedan uzorak.

Osim toga, postoji stalan porast priliva jeftinog uvoznog meda, no ne radi se samo o uvozu kineskog meda, koji je postao sinonim za jeftini med na globalnom tržištu, već i drugih zemalja Europe, Azije ili južne Amerike. S obzirom na iskustvo EU s rezuidima u kineskom medu, nerijetko je to i manje kvalitetan med.

Austrija je već zabranila herbicid glifosat

Zelenu listu posebno zabrinjava herbicid širokog spektra glifosat, kojem je dozvola uporabe produljena do 2021., a problem s glifosatom je tim veći jer ne postoji uzorak meda u Sjevernoj Americi koji nije onečišćen tim potencijalno kancerogenim herbicidom za ljude. Stoga je Austrija već zabranila glifosat, pa bi trebala i Hrvatska, ne čekajući EU direktivu do 2021., izvijestili su u priopćenju koje je potpisao predsjednik Zelene liste Nenad Matić.

Napomenuo je i da su doze glifosata (testiranje je tisuću kuna po uzorku) u hrvatskom medu vrlo vjerojatno niže od europskog prosjeka, uz ostalo, zbog manje intenzivne poljoprivrede. To je tek potrebno detaljnije ispitati i onda dobiveni rezultati mogu biti marketinška podrška domaćem medu, a i zaštita naših potrošača, poručio je.

U priopćenju stoji i da su poljoprivredni inspektori u 2018. otkrili da je 10 posto meda krivotvoreno u domaćim trgovinama, a čak trećina se ne smije direktno konzumirati.

Analize su pokazale da u pojedinim vrstama meda nije bio pronađen dovoljan broj peludnih zrnaca da bi se med deklarirao kao med određene vrste bilja (npr. bademov ili kestenov), a kod trećine uzoraka sporna je bila i sama kvaliteta meda.

Konkretnije, u njima je utvrđen sadržaj hidroksimetilfurfurala više od dopuštenog što znači da med uopće nije prikladan za direktnu konzumaciju – već bi na njemu trebala stajati oznaka “med za industrijsku uporabu” te se koristiti samo za kuhanje, pečenje ili kao sastojak u drugim proizvodima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.