Europska komisija (EK) u četvrtak je blago snizila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godina na 2,9 posto s ranije procijenjenih 3,1 posto zbog usporavanja rasta u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima, a u sljedeće dvije godine očekuje se snažan rast investicija, rekordno niska stopa nezaposlenosti i snažan pad javnog duga.
Europska komisija je u četvrtak objavila jesenske ekonomske prognoze za ovu, 2020. i 2021. godinu koji navodi da će Hrvatska imati “umjeren rast pod vanjskim pritiscima”.
“S obzirom da se rast u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima usporava, domaća potražnja će ostati glavni pokretač ekonomskih aktivnosti. Potrošnja kućanstava ostaje snažna, potaknuta rastom zaposlenosti i plaća te niskom inflacijom. Očekuje se nastavak snažnog rasta investicija uz potporu europskih fondova, a državna potrošnja će također poticati rast. Gospodarstvo bi trebalo nastaviti stvarati nova radna mjesta, ali po sporijoj stopi zbog nedostatka radne snage u nekim sektorima.
Očekuje se nastavak snažnog pada udjela javnog duga”, navodi Komisija.
Komisija procjenjuje da će hrvatski BDP ove godine rasti 2,9 posto, 2020. godine 2, 6 posto, a 2021. godine 2,4 posto.
U prethodnim, ljetnim privremenim prognozama, procjena rasta hrvatskog gospodastva bila je 3,1 posto ove godine, a sljedeće 2,7 posto.
Očekuje se snažan rast investicija 8,8 posto ove godine, dok je 2018. rast iznosio 4,1 posto. Sljedeće 2020. rast investicija procjenjuje se na 7,5 posto, a 2021. na 7,2 posto.
“Potaknut ubrzanjem povlačenja iz europskih fondova i od privatnog i javnog sektora, očekuju se rekordne stope rasta investicija iznad onih zabilježenih od 2015. Osim toga, povoljni uvjeti financiranja trebali bi poticati privatne investicije”, ističe Komisija.
Gospodarski rast je ubrzao u prvoj polovici ove godine nakon slabije od očekivanog rasta krajem 2018. Realni BDP snažno je porastao za 1,5 posto u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni, a nakon toga je u drugom kvartalu usporio na 0,2 posto. Na temelju visoko frekvetnih indikatora, očekuje se umjeren rast u drugoj polovici godine, a na razini cijele ove godine očekuje se rast od 2,9 posto.
Pokretači rasta su snažna potrošnja kućanstava i investicija, uz potporu europskih fondova, dok se unatoč oporavku izvoza, očekuje negativno neto doprinos izvoza zbog snažnog rasta uvoza.
Potrošnju kućanstva potiču poboljšanja na tržištu radne snage, rat plaća i niska inflacija. Očekuje se snažan doprinos rastu od državne potrošnje zbog rastuće intermedijarne potrošnje i zakona o povećanju plaća u javnom sektoru. Zajedno s rastom mirovina, očekuje se da će rast plaća u javnom sektoru povećati raspoloživi dohodak i potaknuti potrošnju kućanstava.
Nakon što je od ulaska u EU rast izvora dostigao prosječnu stopu od skoro 8 posto, rast izvoza roba bio je znatno manji 2018. godine, čime je završeno razdoblje brzog rasta tržišnog udjela.
“Osim toga, neizvjesnosti oko globalne trgovine i slabljenje ekonomskih aktivnosti u nekim od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera trebali bi usporiti rast izvoza u razdoblju 2019-2021. Očekuje se da će sporije rasti i izvoz usluga, kojim dominira turistički sektor. S rastom konkurencije u turističkom sektoru i visokoj popunjenosti kapaciteta na vrhuncu sezone, trebat će povećati broj posjetitelja izvan vrhunca sezone i povećati potrošnju po glavi kako bi se potaknuo rast izvora u uslužnom sektoru”, navodi Komisija.
S druge strane, očekuje se snažan rast uvoza 2020. i 2021. godine sukladno domaćoj potražnji pa će se pogoršati trgovinska bilanca u tom razdoblju.
Bilanca tekućeg računa trebala bi se postupno smanjiti na 0,3 posto BDP-a do 2021.
Stopa zaposlenosti trebala bi umjereno rasti: 1,3 posto ove godine, te po 1,1 posto 2020. i 2021. godine.
Očekuje se dalji pad stope nezaposelnosti, koja bi ove godine trebala pasti na 6,9 posto, sljedeće na 5,8 posto, a 2021. na 4,9 posto.
Uvjeti na tržištu rada se nastavljaju se poboljšavati iako nedostatak radne snage postaje sve očitiji u nekim sektorima.
“Broj nezaposlenih i stopa nezaposlensoti već su sada na rekordno niskim razinama i nastavit će padati. Istodobno, stopa rasta aktivnosti bit će marginalna, uvelike zbog negativne demografske dinamike, posebice visoke razine emigracije”, navodi Komisija.
Inflacija bi ove godine trebala pasti na 0,9 posto s prošlogodišnje 1,6 posto, a sljedeće godine bi trebala blago rasti na 1,4 posto te 2021. na 1,5 posto.
Što se javnih financija tiče i ove se godine očekuje proračunski suficit, treću godinu za redom. Prihodi snažno rastu unatoč smanjenju poreza. Rashodi rastu u prvom redu zbog rasta plaća u javnom sektoru, investicija i intermedijarne potrošnje. U razdoblju 2020-2021. porezni prihodi bi trebali rasti sporije od nominalnog BDP-a zbog daljnjeg smanjenja poreza.
Sredstva iz europskih fondova nastavit će podupirati prihodovnu stranu s obzirom da programsko razdoblje ulazi u svoju najzreliju fazu.
Rashod bi trebali nastaviti rasti i 2020. a ponešto usporiti 2021. Očekuje se dodatne uštede na kamatama, posebice stog što na naplatu stiže veliki dio dospjelog duga koji će se refinancirati po nižoj kamatnoj stopi.
Stoga će proračun ostati uravnotežen s blagim suficitom od 0,1 posto ove godine. Strukturni deficit će se povećati s 0,3 posto BDP-a iz 2018. na 1 posto 2020, a blago pasti 2021.
Udio javnog duga i dalje će padati: ove godine na 71,2 posto, sljedeće na 67,7 posto, a 2021. na 64,4 posto.
