Čak 69 posto prihoda svih poduzetnika u Hrvatskoj stvorili su poduzetnici koji sjedište imaju na području urbanih aglomeracija (UA) Zagreb, Rijeka, Split i Osijek.

Administrativno te urbane aglomeracije obuhvaćaju ukupno 24 grada, što uključuje i ova četiri najveća u Hrvatskoj, i 48 općina, što znači da više od dvije trećine prihoda u hrvatskom gospodarstvu stvore tvrtke koje sjedišta imaju u 13 posto hrvatskih lokalnih zajednica, piše Novi list. 

Pokazuju to podaci Fine koja je izračun o poslovanju u četiri urbane aglomeracije napravila na osnovu izvješća što ih je za prošlu godinu predalo više od 131 tisuće hrvatskih poduzetnika.

Treba napomenuti i to da se Fina vodila time gdje tvrtke imaju središta, pa je tako sav prihod kojeg kompanija poput Ine, Hrvatskog telekoma ili HEP-a, koje posluju u cijeloj Hrvatskoj pripisan zagrebačkoj aglomeraciji, što sigurno utječe na ukupan rezultat.

Ali je i pored toga prilično zabrinjavajuće da u preostalih 87 posto jedinica lokalne samouprave, koje pokrivaju 89 posto hrvatskog kopnenog teritorija, ostvareno tek 31 posto godišnjih prihoda.

U tim jedinicama na koje otpada manji dio prihoda živi i veći dio hrvatskog stanovništva, oko 60 posto. Dakle, od 751 milijarde kuna prihoda, koliko su imale kompanije što su Fini predale rezultate, čak 69 posto, odnosno više od 515 milijardi otpada na tvrtke sa sjedištem u samo 13 posto lokalnih zajednica koje se protežu na 11,5 posto teritorija Hrvatske i u kojima živi oko 1,78 milijuna stanovnika, što je oko 40 posto.

Na preostalih 87 posto jedinica na 88,5 posto teritorija, sa 60 posto stanovništva, otpadaju tvrtke koje su skupile oko 235 milijardi kuna prihoda. Ako se ovaj trend nastavi debalans će biti još veći i taj dio Hrvatske će se s velikim gradovima i onima koji su gospodarski na njih oslonjeni izjednačiti na kraju tek po ukupnom broju stanovnika.

Četiri velike urbane aglomeracije, u kojima naravno dominira ona sa Zagrebom kao središtem, ostvarile su još dominantnije rezultate po pitanju dobiti. Kad se od rezultata kompanija s dobiti oduzmu rezultati gubitaša u četiri najveće urbane aglomeracije ostvarena je konsolidirana dobit od gotovo 21 milijarde kuna, što je 74 posto konsolidirane dobiti na razini cijele Hrvatske.

Ostatak Hrvatske s tvrtkama iz urbanih aglomeracija Zagreb, Rijeka, Split i Osijek možda najmanje loše rezultate bilježi kad je u pitanju izvoz jer na tvrtke sa sjedištem u velikim aglomeracijama otpada 60 posto izvoza, a to je ipak manji zaostatak ostalih dijelova Hrvatske nego kad su u pitanju prihodi i dobit.

Naravno, Zagreb je među spomenutim urbanim aglomeracijama dominantan i na tvrtke koje u glavnom gradu Hrvatske imaju središta otpada čak 427 milijardi kuna prihoda, dok na urbane aglomeracije Rijeka, Split i Osijek odlazi preostalih 87,8 milijardi kuna prihoda. Sam Zagreb tako pokupi pet puta više prihoda nego preostale tri aglomeracije i čak 56 posto prihoda na razini cijele Hrvatske. Prihodi u Zagrebu veći su za 180 posto od prihoda ostatka Hrvatske koji ne ulazi u četiri velike aglomeracije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.