Da dim ne ode u vjetar, pretvorit će ga u struju - plan je to HEP-a za dimnjak toplane na zagrebačkoj Savici, kojem bi, u donji dio njegova središta ili, pak, na glavni mu dimovodni kanal prije samog ulaza u dimnjak, ugradili vjetroturbine.
Na taj način, objašnjavaju, iskoristili bi toplinsku energiju otpadnih dimnih plinova, koji se trenutačno preko dimnjaka izbacuju u okoliš, a i pokazali mogućnosti alternativnog korištenja postojećih dimnjaka.
“Jedna od tih mogućnosti je i proces gdje se dimnjak koristi kao postrojenje za konverziju toplinske energije u električnu koristeći efekt uzgona zraka”, pojašnjavaju za Večernji list iz HEP Proizvodnje, koja će uskoro raspisati natječaj za projekt dobivanja električne energije iz opadne topline dimnih plina, a procjenjuju da će ih on koštati oko pola milijuna kuna. Što će točno biti posao tvrtke koja im se javi s najboljom ponudom, detaljno su opisali.
“Toplinsko uzgonska elektrana tip je elektrane koja koristi uzgon zagrijanog zraka i visinsku razliku tornja za pokretanje zračne turbine i proizvodnju električne energije. Dimni plinovi unutar dimnjaka imaju manju gustoću od okolnog atmosferskog zraka. Na taj način se uspostavlja razlika tlakova između plinova unutar dimnjaka i okolnog zraka, što rezultira strujanjem lakših dimnih plinova od dna prema vrhu dimnjaka. Što je razlika tlakova veća i volumni protok smjese okolnog zraka i dimnih plinova biti će veći” kazali su iz HEP-a pa dodaju kako se temperatura dimnih plinova na ulasku u dimnjak kreće se oko 150 stupnjeva Celzijeva te, stoga, oni imaju relativno visoki toplinski potencijal. Ta toplina, pojašnjavaju, trenutačno služi samo za postizanje uzgona dimnih plinova, odnosno stvaranje podtlaka u dimnjaku. A dva su glavna načina, kažu u HEP-u, za iskorištavanje energije uzgona dimnih plinova. Jedan je ugradnja vjetroturbine u središte donjeg dijela samog dimnjaka.
“Da bi se ovo rješenje primijenilo, potrebno je izraditi kvalitetnu analizu opreme koja se potencijalno može ugraditi”, govore u HEP-u, u kojem ističu da se struja može proizvoditi i na način da se na glavni dimovodni kanal, prije ulaza u dimnjak, dogradi novi ogranak kanala u kojem bi bila smještena vjetroturbina. Novi kanal bio bi spojen pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na postojeći, kako bi se smanjili lokalni otpori strujanju.
“Time bi se u glavnu struju dimnih plinova umješavao okolni zrak. Protok zraka proporcionalan je podtlaku koji vlada u glavnom dimovodnom kanalu, a koji je opet posljedica uzgona u dimnjaku. Protok kroz vjetroturbinu, odnosno ogranak kanala regulirat će se pomičnim regulacijskim zaklopkama. Time će se ujedno regulirati i temperatura smjese dimnih plinova i zraka koja ulazi u dimnjak, odnosno podtlak koji se stvara zbog uzgona”, pojasnili su detaljno iz HEP Proizvodnje, za koju će budući projektant morati napraviti i elaborat u kojem će analizirati mogućnosti uklapanja novog postrojenja u elektroenergetski sustav te prijenosnu elektroenergetsku mrežu. Kad bi se točno u dimnjaku termoelektrane-toplane smještene uz Savu mogla početi proizvoditi struja, ovisit će o izradi samog projekta, a onda i o izvođenju radova. Podsjetimo, u tri bloka postrojenja izgrađenog 1962. godine već se proizvodi struja, iako je primarna djelatnost toplinska energija, i to u zimskim mjesecima, od listopada do svibnja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
