Čim je počelo trgovanje sve dionice zaronile u minus, jedino su Čakovečki mlinovi i Končar-D&ST bilježili rast, rasprodaja je zahvatila i likvidne i nelikvidne.

Panika koja je u ponedjeljak zahvatila investitore zbog širenja epidemije koronavirusa u susjednoj Italiji istopila je vrijednost hrvatskih kompanija za nevjerojatnih 5,8 milijardi kuna. Snažna rasprodaja dionica zahvatila je domaće tržište kapitala srezavši indeks Zagrebačke burze za 4,9% i spustivši ga do 1922 boda.

O razmjerima panike dovoljno govori podatak da tako snažan pad CROBEX-a nije zabilježen ni kada je kriza u bivšem Agrokoru bila na vrhuncu. Štoviše, minus veći od 4 posto zadnji je put zabilježen još 8. kolovoza 2011. kada je CROBEX snižen za 4,79 posto.

Burzovno potonuće

Roman Rinkovec, broker Credosa, smatra kako nema dileme da je rasprodaja motivirana širenjem koronavirusa, posebno od kada se na udaru našla i Italija.

“Čim je počelo trgovanje sve su dionice zaronile u minus, jedino su Čakovečki mlinovi i Končar-D&ST bilježili rast cijene. Panična rasprodaja zahvatila je i likvidna i nelikvidna izdanja”, dodaje Rinkovec. O motivima burzovnog potonuća ne dvoji ni Ersteov analitičar

Davor Špoljar koji kaže da se širenje zaraze u Italiji samo nadovezalo na njihove ionako prigušene makroekonomske brojke u zadnjem kvartalu 2019. te ranija niska očekivanja rasta za 2020.

“Usporavanje, ili čak moguća recesija u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji i Njemačkoj, svakako bi osjetila i domaća ekonomija, dok bi utjecaj eventualnog širenja koronavirusa na Hrvatsku mogao značajno osjetiti domaći turizam”, smatra. Analitičari RBA ističu da je, s obzirom na nepredvidivost i brzinu širenja virusa, još prerano za ocjenu utjecaja na hrvatsko gospodarstvo.

“Najveći negativan utjecaj došao bi u slučaju širenja i u Hrvatsku budući da bi to moglo utjecati na odluku o putovanjima odnosno na turističku potrošnju koja ima razmjerno visoki utjecaj na gospodarstvo u cjelini”, smatraju u RBA. Širenje zaraze na Italiju povećalo je neizvjesnost i strah od posljedica na poslovanje u turističkom sektoru cijele Europe, uključujući Hrvatsku.

Predviđa se da bi se nakon sajma tehnologija u Barceloni mogao, prvi put u 54 godine otkazati turistički sajam ITB Berlin.Naši sugovornici iz hrvatskog turističkog sektora slažu se da bi ovo mogla biti najveća kriza u globalnom turizmu ikada, veća čak i od terorizma.

“Nesporno je da turizam u Hrvatskoj već trpi štete, azijsko tržište je već kompromitirano, kinesko zatvoreno, a nakon što se zaraza prebacila u Italiju, u pitanje nam svakako dolazi predsezona. Talijansko tržište je jako emitivno tržište, i jedno je od najvažnijih tržišta za Hrvatsku. Uz svijest da zaraza nije tamo negdje daleko nego u susjedstvu, cijeloj Europi donosi nesigurnost putovanja koja je za turizam opasnija od samog širenja virusa, a predsezona je skoro tu.

Stoga u pitanje dolaze organizirana putovanja, kongresi, sportska natjecanja na proljeće, prvi kruzeri uskoro se očekuju u Dubrovniku. Čak i kad se zaustavi širenje zaraze, trebat će vremena da se vrati povjerenje u sigurnost putovanja”, upozorava Boris Žgomba, predsjednik uprave agencije Uniline.

Ivan Pukšar, direktor tvrtke za savjetovanje u turizmu Coned turizam smatra da bi koronavirus mogao imati veći doseg nego svojedobno terorizam. “Godišnje u svijetu avionom leti 4,5 milijarde ljudi, europski turizam činio 51 posto svjetskog turizma, a mobilnost je jača nego ikada. Pad prometa može imati utjecaj na sve segmente turističke industrije”, ističe Pukšar.

Odgode putovanja

Ministarstvo obrazovanja u ponedjeljak je poslalo uputu školama da otkažu sva putovanja u tu zemlju u idućih mjesec dana. Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija ističe da se srećom radi o periodu u kojem se manje putuje.

“Sezona kreće od Uskrsa, i zasad nemamo značajna otkazivanja putovanja za taj period. Povrat novca europska direktiva propisuje samo u slučaju otkazivanja putovanja u područje na kojem je proglašeno izvanredno stanje ili pandemija, kao što su u ovom trenutku regije Veneto i Lombardija. U tom slučaju i nama partneri vraćaju novac, tako da nema značajnog gubitka. U ostalim slučajevima nastoji se postići najbolje rješenje za sve, odgoda putovanja, promjena destinacije”, kaže Tomislav Fain.

I ekonomiste je zatekla vijest o izbijanju zaraze u Italiji, iako ne žele davati procjene.

“Italija je već u recesiji i ovo će ih dodatno pogoditi, a ključno je kakvi će efekti biti u Njemačkoj, gdje su širenje recesijskih impulsa sprečavale Njemačka snaga osobne potrošnje i sektora usluga”, kaže Velimir Šonje iz Arhivanalitike.

Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta ističe da je Hrvatska specifična, prometno je čvorište, a ekonomija je rentna po karakteru, te ono što je jučer bila prednost, danas se može pokazati kao druga strana medalje.

Odraz na BDP bit će na brojkama za drugi kvartal, a treći i četvrti su predaleko za prognoze. Lovrinčević upozorava i da punjenje proračuna ovisi o PDV-u iz turizma, koji će ionako pretrpjeti sniženje stope na pripremu i usluživanje hrane. Italija je nakon Njemačke drugi trgovinski partner RH po vrijednosti ukupnog izvoza roba i usluga domaćih tvrtki. Tržište od 62 milijuna stanovnika drugo je najvažnije za izvoz domaćih roba i drugo tržište prema vrijednosti izvoza usluga. Unatoč nepovoljnim trendovima u kretanju talijanske ekonomije (EK prije koronavirusa procjenjuje tek 0,3 posto rasta) trgovinska razmjena posljednjih godina raste.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) robni izvoz u Italiju čini oko 13 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, dok u izvozu usluga iz Hrvatske Italija sudjeluje s približno 10 posto.

“Naše gospodarstvo je snažno povezano s talijanskim, prije svega u turizmu i prijevozu, ali i kod dijela izvoza najznačajnijih proizvoda poput plina, kukuruza, motornih benzina, cigareta”, kažu u HGK.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu da eskalacija krize oko koronavirusa u Italiji u posljednjih 48 sati i Hrvatsku stavlja u povećanu zonu rizika, te bi određene mjere koje ćemo kao država morati poduzeti mogle negativno utjecati na gospodarstvo. Europska komisija jučer je najavila novi paket težak 232 milijuna eura za borbu protiv širenja koronavirusa. Zajednička misija stručnjaka iz Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otputovat će ovog tjedna u Italiju kako bi pomogla talijanskim vlastima.

Neki će i zaraditi

Unatoč brigama većine, neki će na širanju virusa zaraditi. Iako i WHO u svojim preporukama nošenje zaštitne maske kao zaštitu odširenja zaraze preporučuje samo osobama sa simptomima, potencijalnim kliconošama, masovno ih nose baš oni koji se tako žele zaštititi od zaraze.

Na domaćem tržištu zaštitne maske godinama su koštale kunu po komadu, pred mjesec dana cijena je skočila na 2 kune, a sada je se prodaju po 3 kune i to u veleprodaji, dok je u maloprodaju nestašica. U Hospitaliji doznajemo da im je maskica ponestalo u ponedjeljak, te se ne zna kada će uopće doći iz tvornica.

Veliki distributer Alca već tri tjedna je bez maski, za koje su imali upite čak iz Japana. Helena Igrc iz Alce otkriva da vlada opća nestašica, prije svega zato što se više od 90 posto maski proizvodi u Kini. Kinezi tako sada po cijelom svijetu otkupljuju maske koje su sami proizveli, naravno po neusporedivo višim cijenama.

Nisu maske jedine na kojima će se Kinezi istrošiti. Kako doznajemo, Pliva je dobila upite iz Kine za običnim dezinficijensima. “Neobično je da takav velik izvoznik šalje upite nama koji smo za njih mali, što pokazuje da je situacija ozbiljna jer im je potražnja za dezinficijensima sigurno snažno skočila”, otkriva predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.