Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, komentirao je u Newsroomu poteze banaka, osvrnuo se na kritike i poručio građanima da ne moraju strahovati jer je sustav likvidan.
Gotovo 40.000 ljudi zatražilo je moratorij na kredite prema podacima Hrvatske udruge banaka, no njezin direktor Zdenko Adrović smatra da to još nije velika brojka, rekao je u Newsroomu.
VEZANE VIJESTI
“Mislimo da će se situacija s brojkama mijenjati. Očekujemo kod dvije velike banke bitno povećanje zahtjeva, tako da će broj biti bitno veći od ovog koji smo objavili danas”, istaknuo je.
Pojasnio je da se radi o takozvanom privatnom moratoriju koji bankama omogućava elastičan pristup prema klijentima budući da i oni imaju različite zahtjeve. Kad moratorij prođe, banke će morati sjesti sa svakim dužnikom i prilagoditi način otplate, rekao je i dodao da je ovo optimalni sustav koji omogućava prilagođavanje.
Kamate se ne naplaćuju
Ipak, bankama su upućene brojne kritike zbog dodatnih troškova koji su stavljeni na leđa klijentima. Adrović pojašnjava:
“Kamate se u cijelom razdoblju moratorija samo obračunavaju, ali se ne naplaćuju. Dužnik neće morati platiti praktično ništa ako je pogođen epidemijom. Što se tiče zakonskog moratorija, njega je najlakše proglasiti, ali problemi su jer je bankarstvo složen sustav koji zavisi o anuitetima dužnika. Analizirali smo situaciju i do kraja godine bi trebalo biti otplaćeno 70-ak milijardi kuna kamata i rata. To je velik iznos i kad bi bio proglašen jednostrani moratorij za banke, oni bi bili jedini koji ne bi mogli naplatiti potraživanja. Ako jednom sustavu onemogućite naplatu, možda bi to sustav jako teško podnio. To bi bio velik eksperiment koji ne bih htio inicirati. Otvoreni smo za ozbiljne razgovore, ali prijedlozi trebaju biti temeljeni na analizama i to bi morao biti sustav koji pije vodu na dulje razdoblje, tj. omogućava objema stranama da prežive. Moramo ostaviti banke zdrave i sposobne da iznesu postepidemijski ciklus kreditiranja.”
#related-news_0
Što se tiče kreditiranja države, rekao je da se situacija mijenja iz dana u dan te da je šest i pol milijardi posuđeno državi uz prosječnu kamatu od oko 1%, ali i da je izgledno da će, s obzirom na skok cijene novca, kamata rasti i do dva posto.
Solemnizacija
Odgovorio je i na kritike upućene bankama vezane uz pitanje solemnizacije:
“Govorimo o primjeni hrvatskih zakona. Oni govore o tome da odgovarajući pravni odnosi između banke i klijenta zahtijevaju javnobilježničku ispravu, tj. solemnizaciju. To se odnosi najviše na stambene kredite i one koji imaju založno pravo. Nisu banke izmislile solemnizaciju, a banke ne određuju ni trošak solemnizacije. Ona se sastoji od dva dijela – jedan dio ide državi u obliku takse, a drugi dio je naknada za rad javnom bilježniku. Jedino što bi banke trebale ne solemnizirati dodatke ugovora kod kojih je osnovni ugovor solemniziran. Dvije banke su već napravile iznimke, jedna da neće tražiti solemnizaciju dodatka ugovora pa klijenti neće imati troška, a druga banka je rekla da će sami podnijeti trošak solemnizacije.”
“Naša je preporuka da se donese privremena mjera kojom bi se država odrekla naplate takse na dio troška solemnizacije, da ne ide više kao prihod državi, i apelirali smo na javne bilježnike da smanje svoj dio troška, tako da trošak solemnizacije bude samo simboličan”, dodao je.
Hrvatske banke nisu ekstra profitabilne
Komentirajući strah koji se javio kod građana zbog otplata kredita, rekao je da je hrvatski sustav dobro kapitaliziran i likvidan te da je količina novca u opticaju takva da nitko ne treba strahovati. Komentirajući Vladine gospodarske mjere i koliko će to koštati banke, zaključio je:
“Mi smo prošle godine imali nešto preko 5 milijardi kuna dobiti što na razini prinosa iznosi 9.5%. Kad smo to usporedili s drugim zemljama, zaključili smo da i banke u Bosni i Sloveniji imaju veći prihod na kapital od nas. Hrvatske banke nisu ekstra profitabilne, ostvaruju nižu dobit nego u susjednim zemljama, a računamo da će ova i iduća godina biti jako teške za banke. Ako se epidemija produži, bit će tisuće i tisuće predstečajnih nagodbi, stečajeva firmi, građanima će se morati omogućiti reprogramiranje, pa ne očekujemo dobit u bankarskom sustavu ove i iduće godine.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
