Stručnjak za krizni menadžment Danko Sučević skreće pažnju na to da "onih 10 milijardi nije hrvatska odluka". O "kuni ili euru" kaže i to da neki hrvatski političari kao da imaju Napoleonov kompleks, u svijetu ima 100 gradova većih od Hrvatske, a nemaju svoje valute.
S jedne strane imperativ je spasiti živote stanovnika, posebno najugroženijih, s druge spasiti ekonomiju. Što se Hrvatske tiče, Davor Sučević jesen vidi u tamnim oblacima.
“Mislim da će pad biti i veći od 10 posto. Turizam čini 20 posto BDP-a, a procjene su pada u turizmu, rekao bih, i optimističnih 70 posto. Dođe li do lockdowna u drugim zemljama, bojim se da će pad biti i bitno veći od tih devet ili 10 posto”, rekao je Sučević.
Za mjere hrvatske vlade tijekom proljeća rekao je da su bile pozitivne, da se njima postiglo cilj, u prvom redu usporavanje nezaposlenosti i održanje potrošnje, bez obzira na neke zloupotrebe.
VEZANE VIJESTI
“Problem je to što u ovoj krizi nismo sami. Kod nas krpamo rupu, ali je problem što se ona otvara i u drugim zemljama”, rekao je i istaknuo SAD.
“Znamo da je i prošla velika kriza došla iz Amerike. A i cijeli svijet je zatvoren. Globalno, nisam optimist”, rekao je.
Sučević smatra da bi u ovoj krizi dobra mjera bio i skraćeni radni tjedan.
“Nismo to mi izmislili, ta mjera se primjenjuje u Europi. Umjesto da smanjim broj radnika, pustit ću ih da rade četiri, umjesto pet dana, a država će subvencionirati razliku. Poduzetnik, tako, umjesto da otpusti 20 posto radnika, dobit će 20 posto subvencija”, rekao je.
Rekao je i to da je potrošnja krajnji efekt svih poduzetih mjera. Zbog toga i kaže da on nije pobornik smanjenog poreza na dohodak, jer se time najmanje plaće neće niti malo povećavati, jer, istaknuo je i to, one neće zahvatiti niti plaće i iznad razreda onih najnižih, jer se niti na njih ne plaća porez na dohodak, koji je odavno već progresivan. Doprinosi se, međutim, dodao je, plaćaju u istom postotku.
#related-news_0
Sučević kaže i to da ne misli da bi bilo u redu smanjiti PDV na hranu ili na turizam:
“Smanjenje PDV-a na bilo koju djelatnost, samo je po sebi subvencija te djelatnosti.”
Rekao je da to ne bi bilo u redu “u odnosu na druge djelatnosti”. Rekao je i to da smo “začahureni u tim konceptima iz prošlosti”.
Voditeljicu je zanimalo i smatra li on da je pozitivan ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam, u “čekaonicu za eurozonu”, za uvođenje eura kao valute.
“Ja mislim da je taj uspjeh trebao doći puno prije. To je čekaonica, ne zna se hoćemo li u tome uspjeti”, kazao je i za sporiji ritam prozvao “neke političare” u Hrvatskoj.
“Naši političari kao da imaju ‘Napoleonov kompleks’. Na svijetu ima 100 gradova koji imaju više stanovnika od Hrvatske. Oni nemaju svaki svoju valutu. Budimo realni, mi kao hrvatsko gospodarsko ne možemo imati svoju valutu”, kazao je.
#related-news_0
Objasnio je da euro kao valuta znači puno bolje uklapanje u tržište EU-a, da “zajednička valuta s našim kupcima znači puno”, da “smanjuje rizik i složenost poslovanja”, da smanjuje utjecaj “nepovoljnih tečaja na kunu”, konačno, da s uvođenjem eura više ne bi bilo valutne klauzule na kreditima.
On se, kaže, boji da Hrvatsku očekuje val masovnih otpuštanja:
“Srećom, dijelom smo EU i o pomoći odlučuje netko osim nas. Onih 10 milijardi eura nije naša odluka. Srećom, pa se predviđa da je to kratkotrajna kriza, da će se gospodarski tokovi zaustavljati tek nakratko.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
