Obnovljivi izvori dostigli su rekordan udio u proizvodnji električne energije nagovijestivši intenzivnije napuštanje fosilnih goriva idućih godina, no neki analitičari upozoravaju da je uspon obnovljivih izvora tek posljedica koronakrize i gospodarskog pada.
Podaci finske tvrtke za energetsku tehnologiju Wartsila prikupljeni od europskih operatera elektroenergetskih mreža, pokazuju da su obnovljivi izvori energije od travnja do lipnja u 27-članom EU bloku i Britaniji generirali prosječno 44 posto električne energije, u razdoblju lockdowna u mnogim zemljama, u odnosu na 37,2 posto u istom razdoblju prošle godine. Dnevni vrhovi udjela obnovljivih izvora dosezali su u tom razdoblju i 53 posto.
Vodeća je Austrija u kojoj je udio obnovljivih izvora u proizvodni struje 93 posto, u odnosu na prijašnjih 91 posto, uglavnom zahvaljujući hidrocentralama. Portugal je ostvario udio od 67 posto, dok je u najvećem europskom gospodarstvu – Njemačkoj, prosječni udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje od travnja do lipnja bio 54 posto u odnosu na 47,5 posto prošle godine.
VEZANE VIJESTI
“Vidimo brojke koje nismo očekivali da ćemo vidjeti još deset godina”, rekao je direktor strategije i razvoja poslovanja Wartsile Matti Rautkivi.
Povećanje udjela obnovljivih izvora energije bitno je za Europsku uniju koja želi ostvariti svoje klimatske i energetske ciljeve i smanjiti štetne emisije stakleničkih plinova.
Cilj EU-a je ispuniti 32 posto svojih energetskih potreba, uključujući transport, iz obnovljivih izvora do 2030. godine, ali će te ciljeve preispitati ove godine.
Zagovornici tradicionalnih energenata dugo su tvrdili da se čistim izvorima energije, poput sunca i vjetra, ne može vjerovati jer ovise o vremenu, te da neće moći osigurati pouzdanu opskrbu električnom energijom u nacionalnim mrežama koje su dizajnirane za rad u tandemu s ugljenom i plinom.
No, zadnja tri mjeseca pokazala su da obnovljivi izvori energije postaju pouzdaniji, kažu sektorski stručnjaci, te čine nešto više od polovice proizvodnje u nekim europskim zemljama, dok su mrežni operatori dokazali da mogu uspješno upravljati većim dozama “fluktuirajućih energetskih tokova”.
“Ovo je bio pravi test otpornosti energetskih mreža za koji znamo da je uspio, jer su svjetla ostala upaljena”, rekao je viši analitičar u globalnoj konzultantskoj tvrtki Wood Mackenzie Rory McCarthy.
#related-news_0
Dodaje kako će to možda ojačati povjerenje vlada i donositelja politika, koji nisu bili sigurni mogu li biti ambiciozniji u pogledu udjela obnovljivih izvora energije u elektroenergetskim mrežama.
Međutim, prije nego što vlade donesu odluke temeljene na nedavnim iskustvima, morat će odgovoriti na razna pitanja, kaže lobistica Svjetske udruge za ugljen Michelle Manook.
Ona upozorava da uz ostalo treba odgovoriti na pitanja kako će sustav funkcionirati usred zime kada je sunce zubato, ili kad se gospodarstvo počne oporavljati i rasti.
“Sustav za proizvodnju električne energije bez ugljika, koji se zasniva u potpunosti na obnovljivim izvorima energije trenutno nije dostižan”, rekla je Manook za Reuters.
Međunarodna agencija za energiju IEA upozorava pak da je rast udjela vjetro i solarnih elektrana u proizvodnji električne energije uslijedilo jer je zdravstvena kriza dovela svijet u recesiju, smanjujući potrošnju električne energije u nekim zemljama za više od petine.
Većina operatora mreže stoga se, navodi IEA, automatski okrenula jeftinijim izvorima energije kako bi zadovoljila smanjenu potražnju, pri čemu, jednom kad se instaliraju, vjetro i solarna postrojenja koštaju vrlo malo, a često su potpomognuta vladinim subvencijama. Kao rezultat toga, pao je udjel fosilnih goriva, kaže IEA.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
