Grupacija klaoničke industrije i prerade crvenog mesa pri HGK u srijedu je upozorila na tešku situaciju u hrvatskoj klaoničkoj i mesoprerađivačkoj industriji te zatražila kontinuiranu potporu države, a smatra i da je krajnje vrijeme da ta industrija postane državni strateški prioritet.
“Stisak jeftinog uvoza već godinama guši hrvatsku klaoničku i mesoprerađivačku industriju, a koronakriza je dodatno pojačala pritisak na domaće tvrtke iz tog sektora od kojih je većina i prije najnovijih turbulencija zatvorila klaonički dio poslovanja”, upozorila je u priopćenju Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Predsjednik grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK Mario Ravlić ističe da su se hrvatski proizvođači našli u teškoj situaciji već nakon ulaska u EU i potpunog otvaranja tržišta prema velikim europskim sustavima koji proizvode pod bitno povoljnijim uvjetima, a situacija se u proteklom razdoblju dodatno pogoršala.
“Utjecaj koronakrize, gubitak prihoda od prodaje koža, i rast troškova zbrinjavanja nusproizvoda doveo je domaću industriju prerade mesa do samog ruba, a drugi izazovi koji nas čekaju mogli bi je dokrajčiti. Drugim riječima, krajnje je vrijeme da ova industrija postane državni strateški prioritet”, poručuje Ravlić.
HGK lošu situaciju u industriji prerade mesa potkrepljuje i brojkama o vanjskotrgovinskoj razmjeni – godinu prije ulaska u EU (2012. godine) Hrvatska je uvozila oko 80 tisuća tona raznog mesa i oko 10 tisuća tona mesnih proizvoda, dok je prošle godine uvezeno 150 tisuća tona mesa i 24 tisuće tona mesnih proizvoda.
Zbog korone domaće tržište je na mahove pod još većim pritiskom robe s izuzetno niskim cijenama, a stanje dodatno otežava smanjena potrošnja, povećanje troškova i smanjena produktivnost, koja je posljedica prilagođavanja potrebnim mjerama zaštite zdravlja radnika, poput podjele radnika u timove i odvojenih smjena, do povećanih troškova transporta, upozoravaju iz HGK.
Ravlić ocjenjuje da je pandemija pokazala jasnu stratešku ovisnost domaće stočarske proizvodnje o domaćim klaonicama, koje, kako kaže, “zjape poluprazne unatoč potpuno novim i modernim pogonima, dok istovremeno više od 150 tisuća svinja tovljenika godišnje izvozimo na klanje u EU”.
“Ako se dogodi bilo kakav veći izazov, hrvatska klaonička i mesoprerađivačka industrija će ga dočekati potpuno iscrpljena dugogodišnjim poslovanjem u nekonkurentnim uvjetima, a to bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta”, upozorava Ravlić.
Pritom, kao izazove navodi i brexit, zbog kojeg bi moglo doći do velikih viškova proizvoda iz EU koji će onda preplaviti hrvatsko tržište i dodatno sniziti cijene. Tu je i opasnost od ulaska koronavirusa u domaće klaonice, što se već dogodilo u Njemačkoj i Austriji, kao i pojava afričke svinjske kuge.
Sve bi to, upozoravaju iz HGK, moglo dodatno narušiti konkurentnost domaće mesoprerađivačke industrije i uništiti ono malo tvrtki koje se još uspijevaju boriti u nepovoljnim tržišnim uvjetima.
Ravlić stoga kao hitnu mjeru predlaže da se odmah osigura kontinuirana potpora države.
“Time bi se prebrodila trenutna kriza i uvjeti poslovanja ove industrije relativno brzo doveli na razinu onih u konkurentskim zemljama iz EU-a čiji proizvodi preplavljuju naše tržište. No, prije svega moramo odrediti strateške prioritete i poraditi na rješavanju strukturnih problema hrvatskog agrara i povezane industrije jer bez toga bilo kakva privremena pomoć predstavlja samo odgađanje neizbježnog”, kaže Ravlić.
