Kampovi su ove godine do pred kraj kolovoza ostvarili 7,7 milijuna noćenja ili oko 51 posto lanjskog rezultata, a iako još ima turista i mnogi su planirali raditi do listopada, većina bi se zbog postroženih mjera na glavnim tržištima mogla ranije zatvoriti, doznaje se iz Kamping udruženja Hrvatske (KUH).

“S obzirom na sve okolnosti kamping sezona do sada je bolja od početnih predviđanja koja su išla do oko 30 posto lanjskih ostvarenja, da bismo sada imali ipak solidnih 51 posto noćenja od početka godine u odnosu na 2019. To je postignuto unatoč tome što je tek nekolicina kampova bila otvorena od početka godine, dok je većina otvorena između 15. svibnja i 15 lipnja kada je sezona postupno krenula kako su se otvarale granice”, kaže za Hinu direktor KUH-a Adriano Palman.

Rujan i posezonu nemoguće prognozirati, ali neki odlučili raditi cijele godine

U kampovima je trenutno najviše Nijemaca, Poljaka i Čeha, a kako će biti u rujnu Palman kaže da “nije teško već nemoguće prognozirati” i prvenstveno će ovisiti o (ne)otvorenosti te kretanja broja zaraženih u svim relevantnim zemljama i Hrvatskoj.

“Navedeni razvoj događaja nas stvarno žalosti, jer su najave za kampove za rujan bile zadovoljavajuće. Prije ovih novih restrikcija i porasta oboljelih imali smo određenu dozu optimizma za nastavak sezone. Neki su planirali raditi i do kraja listopada, no sada na žalost očekujemo da će veliki broj objekata zbog novih ograničenja s glavnih tržišta uskoro revidirati i skratiti planirano razdoblje rada”, komentira Palman.

Unatoč tome, a i kako su neki kampovi odlučili raditi ipak cijele godine i ne zatvarati se nakon ljeta, KUH će, kao i cijeli sektor nastavljati pružati maksimalnu podršku svima koji odluče doći i provoditi aktivnosti za siguran i bezbrižan boravak.

Istra s najviše kamp noćenja, a Ličko-senjska županija s najmanjim padom  

Palman kaže da je najviše noćenja i ove godine bilo u kampovima u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji, u kojima je ostvareno i 82 posto ukupnih “kamp noćenja”.

Istra je prva među regijama/županijama s 3,6 milijuna noćenja u kampovima do pred kraj kolovoza, što je 46 posto lanjskog broja, dok s najvećim postotkom lanjskog ostvarenja od 62 posto iskače Ličko-senjska županija, koju sa 60 posto slijede kampovi Zadarske te s 56 posto Primorsko-goranske županije.

Palman zanimljivim ističe rezultate kampova u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koji su, iako najudaljeniji od glavnih tržišta, ove godine ostvarili 53 posto lanjskih noćenja, čime su iznad nacionalnog prosjeka od 51 posto.

Pojačana potražnja za malim kampovima u domaćinstvima i na OPG-ovima

“Specifično je ove godine pojačana potražnja za manjim kampovima, u domaćinstvima i na OPG-ovima, u kojima je ostvareno čak 90 posto lanjskih noćenja, no i dalje u ukupnim kamp noćenjima u Hrvatskoj imaju mali udjel od tek četiri posto. Najveći udjel i dalje imaju srednji i veliki kampovi, ali su s 50 posto lanjskih noćenja ipak u velikom zaostatku”, komentira Palman.

U poretku prva tri tržišta s kojih je u kampovima ostvareno najviše noćenja nije bilo promjena: to su i dalje Njemačka, Slovenija i Austrija, čiji su kampisti ostvarili 71 posto svih noćenja u kampovima.

Nizozemska, koja je inače bila četvrta po broju noćenja u kampovima, ove je godine pala na šesto mjesto, a Italija s petog na sedmo. Upražnjena mjesta zauzele su Poljska i Češka, iz kojih su ostvareni pozitivni trendovi u kampovima, a uz Sloveniju i najmanji pad.

Poljska je tako s lanjskog sedmog skočila na četvrto, a Češka sa šestog na peto mjesto. Ukupno je s ta dva tržišta ostvareno oko 65 posto lanjskih noćenja.

Zbog manjih prihoda i radnika i kampovi nestrpljivo čekaju mjere za pomoć sektoru

Palman upozorava da ostvareni fizički promet (noćenja) u kampovima ne prati i postotno ostvarenje prihoda, koji su zasigurno manji.

“Pokazatelji o financijama za sve kampove ne postoje, ali je realno očekivati da je financijsko ostvarenje dosta ispod 50 posto. U to treba uračunati i pokriće hladnog pogona, kao i mjere zaštite, koje su se u kampovima kvalitetno provodile i na čemu nitko nije štedio, te ostale troškove”, iznosi direktor KUH-a.

Važnim drži što su ove godine u kampingu, makar i s kašnjenjima, ipak realizirane investicije započete prije pojave covida-19 i to unatoč otežanim financijskim uvjetima zbog pandemije, koja je utjecala i na, kako kaže, prilagodbu broja zaposlenih manjim dolascima i noćenjima turista.

U cijelom turizmu, pa i u kampovima, ove je godine radilo manje ljudi nego lani, jer su neki sadržaji i usluge kompletno revidirani odnosno skraćeni, poput primjerice zabave i animacije zbog mjera distanciranja i drugih te malog broja gostiju. S druge strane, nastale su neke nove inovativne usluge, poput organizacije i dostave hrane i pića direktno u kampove, na parcele ili u mobilne kućice.

U svemu se, kako kaže, pazi na sigurnost i gostiju i djelatnika, ali i na zadržavanje razine kvalitete u skladu s cijenom, što su gosti i prepoznali, a dokazuje i podatak da je i usprkos manjem broju zaposlenih u kampovima s četiri i pet zvjezdica, dakle najskupljim, ostvareno čak 52 posto ukupnih noćenja u kampovima ove godine.

“Slijedi nam u najmanju ruku izazovna jesen i zima, te u kampovima nestrpljivo očekuju donošenje najavljenih mjera pomoći, koje su na žalost i dalje nužne kako bi se izbjegla restrukturiranja i zadržali djelatnici”, upozorava Palman.