Ministarstvo financija u četvrtak je u javno savjetovanje uputilo prijedloge četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.

Naime, na portalu e-savjetovanje objavljeni su prijedlozi izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak, o porezu na dobit, o porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Javno savjetovanje o tim zakonskim prijedlozima trajat će do 15. listopada, a skraćenje roka iz Ministarstva financija obrazlažu činjenicom da bi se oni počeli primjenjivati od 1. siječnja 2021. godine “kako bi se u što kraćem roku počelo primjenjivati porezno rasterećenje za poduzetnike i građane”.

Smanjenje stopa poreza na dohodak

Predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak stope tog poreza od početka iduće godine bi se smanjile i to stopa od 36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto, dok bi se s 12 na 10 posto smanjila stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Izmjenama se, pak, ne dira u osnovni osobni odbitak, koji ostaje 4.000 kuna, kao ni u odbitke za uzdržavane članove uže obitelji (npr. za prvo dijete 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, itd.).

Ne mijenjaju se ni porezne osnovice, a smanjenje stopa znači da bi se na poreznu osnovicu do 30.000 kuna mjesečno od početka iduće godine primjenjivala stopa od 20 posto, umjesto sadašnjih 24 posto, a na poreznu osnovicu iznad 30.000 kuna stopa od 30 posto umjesto sadašnjih 36 posto.

Pretoče li poslodavci nove, niže stope poreza na dohodak na plaće svojih zaposlenika, neke procjene govore da bi neto plaće iduće godine mogle rasti od 60-ak do više od 1.000 kuna. Točan izračun, naime, ovisi o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.

Kako s početkom iduće godine na snagu stupa i Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, koja će iznositi 800 kuna mjesečno, izmjenama se definira i porezni tretman te naknade. Tako se precizira da je nacionalna naknada primitak na koju se ne plaća porez na dohodak, kao i da se ona ne uzima u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Predloženim izmjenama s početkom iduće godine ukinut će se i oporezivanje godišnjom stopom od 24 posto poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka.

Prijedlog je i da se kod drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, koji se sada oporezuje stopom od 36 posto koja će od početka 2021. biti snižena na 30 posto, poveća obračun poreza po toj osnovi sa sadašnjih 50 na novih 100 posto.

“Predloženo je smanjenje svih poreznih stopa tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima, te povećanje poreznog opterećenja za one koji ih ne prijavljuju u skladu sa zakonskim propisima kojima se utvrđuje porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine). Time se stimulira poslovanje i prikazivanje primitaka u skladu sa zakonskim propisima, a jačim oporezivanjem postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima želi se djelovati odvraćajuće”, navodi Ministarstvo financija u obrazloženju.

Prema predloženim izmjenama, javni bi bilježnici bili obvezani Poreznoj upravi dostaviti ovjerene isprave o ovjerenom potpisu na ispravama o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina ili po sastavljanju javnobilježničkog akta. Time se, ističu iz resora financija, pojednostavljuje prijava ugovora o najmu budući da će Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podataka dostavljenih od javnih bilježnika utvrđivati poreznu obvezu.

Izmjenama bi se proširila i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju radnicima, članovima uprave i fizičkim ili drugim povezanim osobama, a koje se koriste kao način nagrađivanja i zadržavanja radnika.

Ministarstvo financija u obrazloženju procjenjuje da će predložene izmjene poreza na dohodak, koji je prihod lokalnih jedinica, smanjiti njihove proračunske prihode za 1,99 milijardi kuna.

No, ministar financija Zdravko Marić već je nekoliko puta najavio da će teret tog poreznog rasterećenja ići “preko leđa središnje države”. U potpunosti je neutraliziran efekt smanjivanja poreznih prihoda na lokalne proračune, već je poručio Marić.

Stopa poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje se s 12 na 10 posto

Kao što je već ranije najavljeno, predloženim izmjenama Zakona o porezu na dobit stopa tog poreza smanjila bi se s 12 na 10 posto za sve poduzetnike koji ostvaruju godišnje prihode do 7,5 milijuna kuna. Snižena porezna stopa od 10 posto obuhvatit će više od 93 posto obveznika poreza na dobit, procjenjuju u resoru financija.

S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti. Time bi se i odredbe Zakona o porezu na dobit uskladile s najavljenim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kojima se također regulira smanjenje stope za dohodak od kapitala ostvaren po osnovi dividende i udjela u dobiti s 12 na 10 posto.

Predlaže se također i smanjenje stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača s 15 posto na 10 posto.

Snižavanjem tih stopa poreza po odbitku postiže se veća konkurentnost gospodarstava i u području turizma, ističu iz Ministarstva financija.

Ujedno, izmjenama bi se propisao se “porezno priznati rashod kreditne institucije u iznosu otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiranja plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke”.

Nadalje, nalaže se obveza kreditnim institucijama odnosno bankama “da dostavi dužniku i jamcu pisanu izjavu o odricanju od prava naplate otpisanog iznosa potraživanja odnosno o prestanku njihove obveze u navedenom iznosu otpisa pri čemu iznos otpisanog duga neće biti uključen u oporezive prihode odnosno primitke”.

Ministarstvo u obrazloženju, naime, zamjećuje da će se radi smanjenja sposobnosti otplate kredita građana i poduzetnika pojaviti potreba za restrukturiranjem kreditnih plasmana, što može uključiti i otpise potraživanja, a predloženim se izmjenama za sve otpise od strane kreditnih institucija utvrđuje jedinstveno pravilo.

“Cilj ovoga prijedloga zakona je utjecati poreznim propisom na poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja. Primjena predložene odredbe Zakona na indirektan način daje poticaj građanima i poduzetnicima, stoga će primjena iste imati pozitivne financijske i društvene posljedice”, procjenjuju u resoru financija.

Podsjećaju i kako je već u ožujku ove godine zakonom propisano isključivanje iz porezne osnovice prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima, a predloženim se izmjenama Zakona o porezu na dobit zbog specifičnosti kreditnih plasmana propisuje trajna mjera te i nakon prestanka posebnih okolnosti otpisani iznosi kreditnog plasmana neće biti oporezivani.

Prijedlogom se, također, zbog racionalizacije postupaka vezanih uz transferne cijene, kako kod Porezne uprave tako i kod poreznih obveznika, te zbog sprečavanja nesporazuma, ispravaka poreznih prijava i sprečavanja sudskih ili arbitražnih postupaka, nalaže poreznom obvezniku da izvrši usklađenje transfernih cijena odnosno dobiti.

Predložene izmjene Zakona o porezu na dobit stupile bi na snagu početkom iduće godine i primijenile bi se u postupku podnošenja poreza na dobit za 2021. godinu i nadalje.

S obzirom da će od 2021. veći broj poreznih obveznika prilikom utvrđivanje godišnje porezne obveze koristiti poreznu stopu od 10 posto, a ne 12 posto, Ministarstvo financija procjenjuje kako će stoga prihodi s osnove poreza na dobit biti manji za 125 milijuna kuna.

Od srpnja 2021. naplata PDV-a i na male pošiljke

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o PDV-u implementiraju se direktive EU s područja PDV-a, a jedna od najznačajnijih promjena za hrvatske građane koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a bit će od 1. srpnja 2021. godine ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura (1.125 kuna).

Time se, kako ističu iz Ministarstva, osigurava da porezni obveznici iz EU i porezni obveznici iz trećih zemalja posluju u ravnopravnim uvjetima.

Naime, pojašnjavaju, sada su porezni obveznici iz EU u neravnopravnom položaju u odnosu na one iz trećih zemalja, s obzirom da porezni obveznici kod prodaje dobara na daljinu unutar EU osobama koje nisu porezni obveznici obračunavaju i plaćaju PDV u svojoj članici, dok su dobra koja se prodaju na daljinu, a uvezena su iz trećih zemalja, u pošiljkama male vrijednosti do 22 eura oslobođena PDV-a pri uvozu.

Predviđeno je i olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa sadašnjih 7,5 na 15 milijuna kuna te proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu.

Nadalje, Zakon se usklađuje s europskim propisima na način da se proširuje primjena posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge na sve usluge, kako bi se poreznim obveznicima koji obavljaju usluge osobama koje nisu porezni obveznici pojednostavilo poslovanje na način da nisu obvezni registrirati se za potrebe PDV-a u svakoj članici u kojoj je mjesto oporezivanja tih usluga.

Predlaže se i da se primjena posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge proširuje i na prodaju dobara na daljinu unutar EU osobama koje nisu porezni obveznici, a pojednostavljenje se među ostalim odnosi i na ukidanje obveze izdavanja računa za te isporuke.

Tim izmjenama bi se prodaja dobara na daljinu nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000 kuna oporezivala u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište.

Stoga će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura i obrnuto, hrvatski porezni obveznici će plaćati PDV neke druge članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000 kuna.

Na taj način se prodaja dobara na daljinu oporezuje u mjestu gdje se dobra koriste, što znači da svaki porezni obveznik koji prodaje dobra na daljinu osobama koje nisu porezni obveznici plaća PDV prema mjestu prebivališta tih osoba, ističu iz Ministarstva financija.

Također, predlaže se i izjednačavanje primjene oslobođenja od PDV-a u pogledu obrambenih napora koji se poduzimaju u okviru Europske unije s oslobođenjem od PDV-a koje se primjenjuje na obrambene napore koji se poduzimaju u okviru Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

U Ministarstvu kažu da je financijski učinak na državni proračun teško procijeniti s obzirom da se ne može u potpunosti predvidjeti navike i ponašanje potrošača, međutim za pretpostaviti je da će se u sadašnjim uvjetima povećavati prodaja dobara na daljinu. Stoga ukupno s te i osnove ukidanja oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz u Europsku uniju pošiljaka čija je vrijednost manja od 22 eura, u Ministarstvu procjenjuju da bi se na taj način povećali prihodi državnog proračuna za 250 milijuna kuna u 2021. godini.

Nadalje, kako ističu, ne postoje podaci o isporukama koje se obavljaju u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, pa nije moguće procijeniti učinak usklađenja s EU direktivom te izmjene.

Povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 15 milijuna kuna, pak, ne bi trebalo imati učinaka na državni proračun. Naime, navode, načelno je pretpostavka da će samo nastati određeni pomak u trenutku obveze plaćanja PDV-a u odnosu na trenutak prava na odbitak pretporeza, što bi moglo rezultirati određenim odstupanjima koja bi mogla imati trenutni pozitivan ili negativan učinak, a u konačnici učinak bi trebao biti neutralan.

Učinak proširenja mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu, pak, trebao bi biti neutralan na prihode državnog proračuna, zaključuju u Ministarstvu.

Od iduće godine pravilnikom će se propisivat blagajnički maksimum

U sklopu programa Vlade vezanom uz nastavak poreznog i administrativnog rasterećenja, Ministarstvo financija predlaže i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, i to na način da više tim zakonom ne propisuje blagajnički maksimum, već bi ministar financija pravilnikom propisao odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Ta izmjena stupila bi na snagu od početka iduće godine, a iz Ministarstva podsjećaju da od 1. siječnja iduće godine počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.