WTO ublažio procjenu pada globalne robne razmjene u 2020.

Pixabay (ilustracija)

Svjetska trgovinska organizacija ublažila je procjenu pada globalne robne razmjene u ovoj godini ali je snizila i procjenu njezina rasta u 2021., ukazujući na rizike mogućeg opetovanog zatvaranja s obzirom na drugi val zaraze Covidom 19.

Globalna trgovinska razmjena past će ove godine 9,2 posto, procjenjuju u WTO-u, ublaživši travanjsku procjenu prema kojoj se trebala smanjiti “ružnih” 13 do 32 posto, ovisno o scenariju.

U 2021. razmjena bi prema najnovijim WTO-ovim prognozama trebala porasti 7,2 posto. U travnju očekivali su 21-postotni skok.

Ovogodišnji pad trebao bi po najnovijim WTO-ovim procjenama biti blaži nego u financijskoj krizi 2009. godine, kada je globalna robna razmjena potonula 12,8 posto.

Oporavak bi pak trebao biti skromniji nego u razdoblju nakon financijske krize, kada je razmjena poskočila 13,8 posto.

Puni oporavak tek 2022. godine?

I nakon oporavka u 2021. razmjena će ostati znatno ispod pretpandemijske razine, ističu.

“Nakon pandemije jedan od rizika za globalno gospodarstvo bit će silazna spirala protekcionizma. Međunarodna je suradnja ključna u našim sljedećim potezima”, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare zamjenik glavnog direktora WTO-a Yi Xiaozhun.

WTO je u izvješću znatno izmijenio procjenu pada svjetskog BDP-a u ovoj godini, na 4,8 posto, što je gotovo dvostruko dublji pad no što su prognozirali u travnju.

U 2021. trebalo bi porasti 4,9 posto, ali WTO napominje da ta procjena u velikoj mjeri ovisi o mjerama koje vlade provode kako bi suzbile pandemiju i o težini bolesti.

Najteži udar u Europi i Sjevernoj Americi

Pandemija će ove godine najteže pogoditi izvoz iz Europe i Sjeverne Amerike, pokazuju procjene WTO-a.

Tako bi izvoz iz sjevernoameričke regije u 2020. trebao pasti 14,7 posto. U 2021. trebao bi porasti 10,7 posto, što znači da se neće vratiti na pretpandemijsku razinu prije 2022. godine.

Ni europski izvoz neće se vratiti na pretkriznu razinu prije 2022., pokazuju procjene WTO-a, prema kojima bi ove godine trebao pasti 11,7 posto a u 2021. porasti 8,2 posto.

Europa bi se trebala naći u vrhu ljestvice i po padu uvoza, za 10,3 posto u 2020. U 2021. trebao bi porasti 8,7 posto.

Najveći pad uvoza u ovoj godini trebala bi po WTO-ovim procjenama zabilježiti regija Južne i Srednje Amerike, za 13,5 posto.

Na trećem je mjestu Sjeverna Amerika s procijenjenim padom uvoza u ovoj godini za 8,7 posto.

Potrošači više kupuju robu, manje usluge

Izmijenjene procjene globalne razmjene WTO objašnjava agresivnim fiskalnim i monetarnim mjerama kojima su vlade poduprle potražnju.

Ističe i da su potrošači prestali trošiti na usluge, posebno na putovanja, i preusmjerili se na kupnju robe.

Tako je snažno porasla trgovina medicinskom opremom a ljudi su zbog rada od kuće znatno više kupovali i elektroničku opremu, poput kompjutora, primjećuju u WTO-u.

Pandemija diktira prognoze

Upozoravaju ujedno da njihove procjene uključuju visok stupanj neizvjesnosti koja okružuje pandemiju i mjere njezina suzbijanja i ublažavanja njezinih posljedica u ekonomiji.

Tako bi opetovani skok broja zaraženih Covidom 19, koji bi zahtijevao opetovano uvođenje mjera zatvaranja, mogao smanjiti stopu rasta BDP-a u 2021. za dva do tri postotna boda.

Među rizicima WTO izdvaja i neizvjesne izglede za proračunsku politiku i “izazovno” stanje na tržištu rada mnogih zemalja.

Svi ti rizici mogli bi srezati stopu rasta globalne razmjene u 2021. za četiri postotna boda, upozoravaju.

Pozitivno bi pak na gospodarstvo i trgovinu utjecao brzi razvoj cjepiva, što bi ojačalo povjerenje i značilo za jedan do dva postotna boda višu stopu gospodarskog rasta u 2021. dok bi stopa rasta globalne razmjene mogla biti više za do tri postotna boda, procjenjuju u WTO-u.