Iz novoosnovane Zajednice industrije događanja Hrvatske gospodarske komore (HGK) u srijedu su poručili da prometa u njihovoj industriji premašuje 90 posto, a kod većine i do 100 posto, pa od Vlade traže tri seta mjera kako bi se spasili.

Predsjednik te zajednice pri HGK Boris Kovaček iz tvrtke Pepermint ističe da im uz veliki pad dosadašnjih prihoda, najveći udarac tek slijedi, jer je prosinac za tu vrstu usluga dosad uvijek bio jak.

Kao ključne probleme Zajednica ističe poteškoće s isplatom plaća radnika, posebice s obzirom na to da se radi o strukama za koje ne postoji formalno obrazovanje, već se školuju kroz rad. Poteškoće imaju i s plaćanjem fiksnih troškova, posebno tvrtke za iznajmljivanje opreme čija se vrijednost mjeri u milijunima kuna, a čiji su troškovi skladištenja vrlo visoki.

“Problem je i gubitak kontinuiteta u poslovanju. Radi se o poslu gdje je potrebno nekoliko godina do dolaska u profitabilnu fazu. Povrat investicije kod festivala je tek nakon nekoliko godina, a sada smo morali otkazati dosta njih u visokoj fazi organizacije” naglasio je Kovaček.

U dopisu Vladi traže tri seta mjera: nastavak sufinanciranja plaća djelatnika i davanja na plaće, sufinanciranje fiksnih troškova poslovanja te mjere održavanja likvidnosti i ponovnog pokretanja djelatnosti, poput kredita i odgoda ovrha.

Kovaček je naglasio da su mnoge europske zemlje svojim organizatorima događanja pomogle kroz povrat fiksnih troškova. Tako je austrijska vlada najavila potporu tim industrijama od 300 milijuna eura, dok je Njemačka projektom “Neustart Kultur” osigurala 150 milijuna eura za spašavanje kreativne i glazbene industrije.

“Pohvaljujemo mjere za djelatnike, no kao tvrtke nismo ništa dobili. Manja agencija ima 30 do 40 tisuća kuna mjesečnih troškova izvan ovih za djelatnike. Svjesni smo da su epidemiološki mjere ograničavanja javnih okupljanja bile nužne i nitko od nas ne želi riskirati zdravlje ljudi, no potrebna nam je pomoć,“ zaključio je Kovaček.

Ta zajednica okuplja tvrtke koje prihode ostvaruju kroz organizaciju događanja, ali sama industrija utječe i na mnoge vezane proizvode i djelatnosti, od organizatora različitih manifestacija, agencija, promotora i glazbenih menadžera do svih onih koji se bave najmom i prodajom opreme te proizvoda (catering, scenografija, tiskare, cvjećare, itd.). Procjena je da je industrija događanja u 2019. godini ostvarila promet od dvije milijarde kuna i zapošljavala više od 12 tisuća osoba u vezanim djelatnostima. Povezana je i uz veliki broj slobodnih umjetnika, obrtnika i samostalnih djelatnika, kao i različite tipove djelatnika u kulturi.

Domaća industrija događanja, navodi s u priopćenju HGK, počela se razvijati krajem 90-tih godina. Nakon zastoja u razvoju od 2008. do 2009. doživljava ponovni procvat posljednjih pet do šest godina, posebice na temelju procvata organizacije značajnijih festivala, poput Ultre, Fresh Island Festivala i Weekend Media Festivala. Hrvatska je tada počela biti prepoznatljiva kao festivalska destinacija i destinacija za milijune mladih iz svih krajeva svijeta.

S obzirom na utjecaj pandemije na poslovanje industrije, ali i na potrebe snažnijega povezivanja i pozicioniranja industrije kao značajne za hrvatsko gospodarstvo, Zajednica industrije događanja HGK radit će na poboljšanju uvjeta poslovanja i ostvarivanju zajedničkih interesa, kao i na stvaranju primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruženja, ističe se u priopćenju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.