Hrvatski robni izvoz u kunama u prvih je sedam mjeseci ove godine porastao za 12,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz istodobno povećan za 6,6 posto, pa je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 61,1 posto, pokazuju u srijedu objavljeni drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U odnosu na prve rezultate, DZS je revidirao naviše stopu rasta izvoza za 1,1 postotni bod, a uvoza za 1,2 postotna boda.
U usporedbi s rezultatima za prvih šest mjeseci, stope rasta izvoza i uvoza ostale su stabilne – hrvatski robni izvoz prvom polugodištu porastao je za 12,3 posto, a uvoz za 6,3 posto.
Po podacima DZS-a, u razdoblju od siječnja do kraja srpnja Hrvatska je izvezla roba u vrijednosti 50,2 milijarde kuna, a uvezla u vrijednosti 82,15 milijardi kuna.
VEZANE VIJESTI
Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih je sedam mjeseci ove godine iznosio 6,58 milijardi eura i bio je 12,1 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz povećan za 6,5 posto, na 10,7 milijardi eura.
Iskazan u kunama, vanjskotrgovinski deficit u prvih je sedam mjeseci smanjen za 1,1 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju, na 31,9 milijardi kuna, odnosno za 1,2 posto kada se iskaže u eurima, na 4,18 milijardi eura.
Najvažnije tržište za hrvatske proizvode je Europska unija, na koju se odnosi 67,3 posto robnog izvoza. U prvih sedam mjeseci u zemlje EU-a izvezeno je roba u vrijednosti 4,4 milijardi eura, što je 16,9 posto više u odnosu na izvoz iz prvih sedam mjeseci 2014. Istodobno je uvoz iz EU zemalja porastao za 10,5 posto, na 8,4 milijardi eura.
Izvoz u zemlje CEFTA-e u prvih je sedam mjeseci pao za 2 posto, na 1,14 milijardu eura, uz istodobni rast uvoza za 5,3 posto, na 563,6 milijuna eura.
Najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Italija, u koju je u prvih sedam mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti 910,4 milijuna eura, što je 5 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 2,7 posto, na 1,46 milijarde eura.
Izvoz u Sloveniju je povećan za 21,2 posto, na 807,3 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlju porastao za 5 posto, na 1,14 milijarde eura.
Po vrijednosti izvoza slijedi Njemačka, u koju je iz Hrvatske u prvih sedam mjeseci izvezeno roba za 741,3 milijuna eura ili 9,2 posto više, uz istodobni rast uvoza za 7,6 posto, na 1,6 milijardi eura.
Među djelatnostima sa značajnijim vrijednostima izvoza najveći postotni rast statistika bilježi kod brodogradnje, za 219,3 posto, na 239,5 milijuna eura. Rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 15,2 posto, na 496,2 milijuna eura.
Znatne stope rasta izvoza bilježe i proizvodnja kože i srodnih proizvoda za 31 posto, na 231,7 milijuna eura, izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda povećan je za 33,1 posto, na 303,9 milijuna eura, gotovih metalnih proizvoda za 25,7 posto, na 450,5 milijuna eura itd.
Istodobno, izraženiji pad izvoza bilježi se u proizvodnji rafiniranih i naftnih proizvoda, za 16,1 posto, na 487,7 milijuna eura te u proizvodnji metala, za 22,7 posto, na 187,4 milijuna eura.
