Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike, gostovao je u N1 Studiju uživo i komentirao cijene proizvoda te apel vlade velikim trgovcima da vrate cijene na razine koje su bile 31. prosinca prošle godine.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja traži od velikih trgovaca da vrate veći dio cijena za neke od namirnica iz osnovne košarice koji se nalaze u aplikaciji Kretanje cijena, i to na one razine koje su bile 31. prosinca prošle godine.
U Ministarstvo su danas pozvani predstavnici najvećih trgovaca u Hrvatskoj, od Konzuma, preko Lidla do Kauflanda, Interspara, Tommyja…
Ćupić smatra da je ovaj poziv vlade u skladu s europskim trendom: “Bilo bi iluzorno govoriti da naša Vlada po tome odudara od trenda. Koliko je koja država u mogućnosti na neke stvari kvalitetnije ili manje kvalitetno reagirati, ovisi o strukturi gospodarstva. Hrvatska uglavnom uvozi i rijetko koji kupac je naviknut na kupnju domaćih brendova. S druge strane, zbog toga, a i zbog toga što smo mala zemlja, imamo malo dobavljive robe iz domaće proizvodnje”, kazao je.
Za visoke cijene ne krivi trgovce, a smatra i da je veliki dio toga što dovodi do rasta cijena izvan njihovog utjecaja, kao i izvan utjecaja države.
“Sjetite se situacije s krumpirom i lukom krajem svibnja ove godine. Krumpir se kupovao kao na američkim burzama. U danu je cijena išla gore po 30, 40% zbog dobavnog pravca. Postojalo je veliko zagušenje u lancu opskrbe i roba koja je trebala ići u Hrvatsku se nije istovarivala. Naravno da se svi trgovci bore za jedno te istu robu, cijena ide gore, a krivnja se ne može staviti na trgovce i distributere”, objašnjava.
Love li veliki trgovci u mutnom?
Cijene kontinuirano rastu. Upitan je li bilo “lova u mutnom” gdje su se marže podizale više nego što je trebalo, Čupić odgovara: “Tu postoji pitanje je li na sve robe cijena rasla isto i je li marža na svim robama ujednačena i kakva je politika određenih lanaca”, a zatim dodaje kako postoje određeni trgovački lanci koji kupuju puno veću količinu proizvoda i ostvaruju puno bolje nabavne cijene i možda s većom maržom mogu imati jeftiniju cijenu od onog trgovačkog lanca koji manje naručuje.
“S druge strane imamo i činjenicu da neki lanci imaju objedinjenu nabavu na razini cijele Europe, a neki su vezani samo za domaće ili regionalno tržište. Bilo bi neodgovorno reći da nije bilo nikakvog lova u mutnom. Neki su lanci sigurno na određenim proizvodima podigli maržu”, kazao je.
“Onaj tko je najmanje mogao zaraditi je hrvatski trgovac. Ono što na tržištu gledamo je nažalost i posljedica veličine hrvatskog tržišta. Naše tržište je vrlo malo i iako s jedne strane imamo veliku saturaciju trgovinom, malo smo tržište koje ima mali volumen robe”, ističe.
“Francuska je donijela sličan splet mjera, ali tamo je to puno lakše napraviti jer većinu robe mogu namiriti iz domaće proizvodnje. Ako ograničite cijenu, određene trgovine će smanjivati dostupnost proizvoda i u miksu proizvoda će se pojaviti jeftiniji proizvodi koje naši kupci, koji su dio zapadnog tržišta, nisu naučeni kupovati”, dodao je.
“Kupujte tamo gdje je jeftinije!”
Vlada je svjesna da se ne može pretjerano miješati u tržište i da nema pretjerani prostor za manevar. Na pitanje koliko je realno da ukoliko trgovci odbiju apel, vlada proširi paletu proizvoda sa zamrznutom cijenom, Čupić objašnjava: “To je jedina prava prijetnja Vlade. Ono što mene vrlo iritira je pojam ekstraprofita. Selektivan porez na dodatnu dobit ne postoji i ustavno nije moguć. Vlada može u svojim mjerama propisati listu namirnica i propisati da vi kao trgovački lanac morate imati, primjer, 20% nekakvog gela za tuširanje za cijenu do 1,10. Na tržištu ćete sigurno naći proizvode koji će ući u tu kategoriju. Drugi proizvodi mogu biti skuplji, ali je tu na kupcu da bira hoće li kupiti skuplji ili jeftiniji proizvod.”
Treba biti informirani kupac
“Određene trgovine mogu određene proizvode nabaviti po nižim ulaznim cijenama. Trgovina nema jednu te istu maržu na istim proizvodima, a neke trgovine su na nekim proizvodima spremne ići u minus da bi taj minus namirile povećanom prodajom proizvodima na kojima ima veću maržu”, kazao je.
“Ako imamo vremena lajkati i čitati gluposti na društvenim mrežama, možemo biti i informirani kupac”, zaključio je Čupić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!