Zapadne tvrtke koje su još uvijek prisutne u Rusiji da bi osigurale pristup nužnoj robi, poput hrane i lijekova, pokušavaju uspostaviti ravnotežu između vlade predsjednika Vladimira Putina i zagovornika Ukrajine, koji ih povlače u suprotne strane.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, više od 400 tvrtki povuklo se iz Rusije, stoji na popisu koji je sastavio Jeffrey Sonnenfeld, profesor na Yale School of Management. Iza sebe su ostavili imovinu koja je prije invazije, koju Rusija naziva “posebnom vojnom operacijom”, ukupno vrijedila stotine milijardi dolara.

Ipak, oko 80 tvrtki ostalo je u Rusiji, iako su obustavile nova ulaganja i poslovne pothvate. Mnoge od njih su tvrtke robe široke potrošnje i farmaceutske tvrtke, koje tvrde da bi njihovo povlačenje značajno naštetilo ruskom stanovništvu. Neki su zabrinuti i zbog pravnih posljedica za njihove zaposlenike u zemlji, ako ruska vlada krene u odmazdu.

“Tvrtke vjeruju da ne mogu lako napustiti mala ruska poduzeća i potrošače koji se na njih oslanjaju”, rekao je Bruce Haynes, jedan od čelnika tvrtke za odnose s javnošću SVC+FGH, koji je savjetovao tvrtke o njihovom povlačenju iz Rusije.

Divovi kao što su PepsiCo Inc (PEP.O), Procter & Gamble Co (PG.N) i Nestle SA (NESN.S) rekli su da će zadržati prisutnost u Rusiji kako bi osigurali osnovne artikle za prehranu i higijenu, kao što je mlijeko i pelene.

Uz sve veći broj žrtava i izbjeglica u ratu u Ukrajini, raste i pritisak na tvrtke da se potpuno povuku iz Rusije. “Pritisak za povlačenje će rasti”, rekao je izvršni direktor BSR-a Aron Cramer, koji savjetuje tvrtke o pitanjima zaštite okoliša, društva i korporativnog upravljanja.

Katie Denis, voditeljica komunikacija i istraživanja u Udruženju potrošačkih robnih marki, trgovačkoj skupini koja među svoje članove ubraja Pepsico, Coca-Colu i P&G, rekla je da njezini članovi uglavnom ne podržavaju ruske poteze u Ukrajini, ali da zbog toga ne treba patiti ruski narod koji nije upleten u sukob.

Farmaceutske tvrtke kao što su Pfizer Inc, njemački Bayer AG i Eli Lilly rekle su da će zaustaviti sve operacije u Rusiji koje nisu neophodne, ali da planiraju nastaviti isporučivati ​​lijekove za bolesti kao što je dijabetes i rak. Napomenuli su da su lijekovi na recept isključeni iz međunarodnih sankcija jer služe osnovnoj humanitarnoj potrebi. No, posljednjih dana i tu se robu preispituje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ovog je tjedna pozvao farmaceutske tvrtke da se pridruže konglomeratima koji se u potpunosti povlače iz Rusije. Sonnenfeld, čiju su listu zauzeli aktivisti za ljudska prava kako bi izvršili pritisak na globalne tvrtke da napuste Rusiju, također je pozvao na takav potez.

Neke farmaceutske tvrtke imaju podršku svojih dioničara. Primjerice, Josh Brockwell, izvršni direktor investicijske tvrtke Azzad Asset Management, rekao je da podržava Pfizerovu odluku da nastavi opskrbljivati ​​Rusiju. “Ne mislim da bi ljudi trebali patiti zbog postupaka (ruske) vlade”, rekao je.

Mnoge farmaceutske tvrtke sa sjedištem u SAD-u kažu da ne proizvode lijekove u Rusiji, ali neki njihovi europski kolege, uključujući Bayer i švicarski Novartis SA, održavaju proizvodne pogone u zemlji.

Putin je prošlog tjedna rekao da bi Rusija mogla zaplijeniti imovinu tvrtki koje povuku svoje poslovanje iz te zemlje. Ruski tužitelji također su upozorili neke zapadne tvrtke da bi njihovi zaposlenici mogli biti i uhićeni ako zaustave proizvodnju osnovnih dobara, rekao je dobro upućeni izvor.

Direktor marketinga British American Tobacca, Kingsley Wheaton rekao je prošli tjedan za Reuters da bi napuštanje poslovanja ili zaustavljanje prodaje ili proizvodnje njegovih proizvoda Rusija smatrala kriminalnim bankrotom koji bi njezino osoblje moglo izložiti kaznenom progonu u toj zemlji.

Drugi izazovi s kojima se susreću potrošačke tvrtke koje još uvijek posluju u Rusiji su obrada transakcija pod bankarskim sankcijama i osiguranje sirovina, rekao je Jack Martin, upravitelj fonda u Oberon Investmentsu, koji ima udjele u Unileveru, Diageu, Burberryju, GSK-u, Eli Lillyju i Nikeu.

“Porasla je premija rizika oko ulaganja u tvrtke koje posluju u Rusiji”, rekao je Martin.

Tvrtke pokušavaju smisliti načine kako umiriti obje strane. Primjerice, Novartis, Bayer, Pfizer i Eli Lilly rekli su da će svaku dobit od prodaje u Rusiji izdvojiti za humanitarnu pomoć.

Neke tvrtke ostaju u Rusiji i traže stranke za kupnju ili preuzimanje njihovih lokalnih operacija. Wheaton iz British American Tobaccoa rekao je da njegova tvrtka to pokušava učiniti “brzo”. I tvrtka koja nam je distributer već 30 godina mogla bi biti zainteresirana strana, rekao je Wheaton.

Mnoge tvrtke također su zabrinute što će se dogoditi s njihovim objektima dok njih nema u Rusiji. Primjerice, napuštenu tvornicu hrane Rusija bi mogla prenamijeniti za opskrbu vojnika koji se bore u Ukrajini.

Neki investitori žele da tvrtke razmisle o tome da plaćanjem poreza zapravo neizravno financiraju rat. Hannah Shoesmith, direktorica u Federated Hermesu, rekla je prošli tjedan za Reuters da tvrtke moraju “pažljivo razmisliti” o svim porezima koje plaćaju ruskoj vladi i jesu li proizvodi i usluge koje pružaju vrijedni tog rizika.

Tvrtkama koje su napustile Rusiju možda će biti teško vratiti svoju imovinu nakon eksproprijacije. Tiffany Compres, partner u odvjetničkoj tvrtki FisherBroyles, rekao je da bi tvrtke mogle tužiti Rusiju na mjestima kao što je Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova, ali da se takvi slučajevi mogu vući godinama i da se Rusiju ne može prisiliti na plaćanje. “Čak i ako tvrtka dobije tužbu, Rusija ima reputaciju da ne plaća”, rekao je Compres.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.