Bankari na skupu: "Ako voda miruje, ne znači da ispod površine nema krokodila"

Bankari na skupu: “Ako voda miruje, ne znači da ispod površine nema krokodila”

Ilustracija: Goran Stanzl/PIXSELL

U organizaciji Hanza medije održava treća u nizu konferencija na temu 30 godina hrvatske samostalnosti, a današnja tema je razvoj bankarskog sustava pod nazivom 'Stvaranje suvremenog bankarskog sustava'.

Uvodničar u prvi panel na skupu Jutarnjeg lista posvećenom bankarskom sustavu, bivši guverner HNB-a Marko Škreb, prisjećajući se sredine devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je vodio Narodnu banku, ustvrdio je da nije sklon govoriti isključivo pozitivno o radu institucije koju je tada vodio, ali, istaknuo je, niti otkrivati neke tajne iz tog vremena.

“Ni danas ne znam tko je bio peti ortak u aferi Dubrovačka banka, ako ovdje prisutne novinare to zanima”, kazao je Škreb, složivši se s ocjenama da je bankarski sustav u devedesetim godinama prolazio kroz krize likvidnosti, nesolventnosti i rizičnih plasmana. S druge strane, prisjetio se Škreb, makroekonomski pokazatelji države u spomenutom razdoblju bili su stabilni, što je, dodao je, umanjilo pozornost na strukturu kreditnih plasmana banaka.

‘Radio sam kao bankar i u Africi, a u jednoj od tamošnjih država imaju jako dobru poslovicu koja kaže ‘ako voda miruje, ne znači da ispod površine nema krokodila’. To se najbolje očitovalo kroz velike financijske krize koje su pratile financijski sustav u svijetu, od azijske krize, preko bankrota Rusije, do svjetske financijske krize, ali i u odnosu na krize koje smo imali u našem bankarskom sustavu’, naznačio je Škreb. Banke, upozorio je bivši guverner HNB-a, moraju služiti zajednici u kojoj posluju, pazeći na svoju osnovnu obvezu oplođivanja kapitala koji imaju na raspolaganju.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić osvrnuo se u pozdravnoj riječi sudionicima konferencije u Westinu na proteklih 30 godina bankarskog sustava, podijelivši to razdoblje u tri faze.

“Prva faza počinje 1991. pa do početka krize malih i srednjih banaka. Tu se rješavalo nasljeđe bivše Jugoslavije, u kojem su banke servisirale poduzeća koja su ih osnovala. Nije bilo skrbi o deviznim, bankarskim i drugim rizicima. To je dovelo do stanja da su dugovi banaka bili veći od njihova kapitala. Morala je uslijediti sanacija”, naveo je Vujčić. U toj prvoj fazi, dodao je guverner HNB-a, imamo i velik entuzijazam za osnivanje novih banaka i štedionica.

“Uvjeti za osnivanje bili su vrlo liberalni, pa smo od 22 banke vrlo brzo došli od 60 banaka. Imali smo kreditni rast u 1997. od 40 posto, a već iduće godine taj se rast prepolovio. Vrlo visok rast kreditnih plasmana, kasnije se pokazalo, imao je kao posljedicu neoprezno upravljanje, upadanje u rizične plasmane dijela banaka. Sjećamo se kriza u Glumina banci, Dubrovačkoj banci i drugim bankama”, kazao je Vujčić.

Druga faza razvoja hrvatskog bankarskog sustava, prema riječima guvernera HNB-a, donosi prve veće ulaske stranih banaka u vlasništvo nad hrvatskim bankama, a 2002. ponovo dolazi do snažnog kreditnog rasta.

Treće razdoblje, koje je nastupilo nakon svjetske financijske krize, u našem bankarstvu razdoblje je snažnijeg regulatornog djelovanja HNB-a, a u skladu s trendovima koji su tada bili, i u radu drugih središnjih banaka, ustvrdio je guverner HNB-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.