Subota je blagdan Sveta tri kralja, neradni dan, a zatim neradna nedjelja. Prema Zakonu o trgovini izglasanom prošlog ljeta, trgovine i pekarnice ne smiju raditi na blagdane, a na raspolaganju imaju samo 16 radnih nedjelja kroz godinu.
Tako su danas otvorene bile samo prodavaonice na aerodromima, kolodvorima, lukama, benzinske postaje i kiosci.
Provjerili smo jesu li se građani navikli na izmjene koje je donio novi zakon šest mjeseci od njegova uvođenja i kolike su gubitke imali trgovci.
I na blagdan, i po kiši, u redu se jutros čekalo i do sat vremena.
“Već jedno sat vremena čekamo u redu. Kaj se mene tiče, klasika, kruh i mlijeko i neke osnove”, kaže nam Borna.
“Ja čekam negdje oko pola sata. Dobili smo iznenadne goste, nažalost, i onda, eto, neke stvari, sitnice, moramo kupiti”, kaže Božena.
Zakon o neradnim nedjeljama na snazi je već šest mjeseci. Građani i dalje nisu izgubili naviku kupovine vikendom.
“Ne postoji mogućnost da postoje neki neradni dani za ljude koji moraju raditi kao što su zdravstvo, kao što su za prehrambene proizvode, to bi svaki dan trebalo raditi. Ne treba sve raditi, ne treba se roba prodavati, ali ono što se troši svaki dan, to bi trebalo raditi”, ističe Ivan.
Ipak, na ideju da radnici provode nedjelju s obiteljima gleda se pretežito pozitivno.
“Sve pozitivno gledam i treba još zatvoriti još za tjedan dana. Neka budu odmoreni. Ja sam radila u trgovini, onda znate koliko je to sati”, govori nam Marija.
Edin: “Ekstra, ekstra, treba i ta raja što radi odmoriti. Obitelji su zato slobodne nedjeljom da budu skupa i to je to, bolje ovako”, dodaje Edin.
Sindikati zadovoljni, a trgovci?
Sindikati tvrde – radnici su više nego zadovoljni.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata ističe: “Sad su konačno dobili pravo na slobodnu nedjelju, barem najveći dio nedjelja u godini. No, izražavaju i strepnju bojeći se što će Ustavni sud reći s obzirom na to da su trgovci u velikoj mjeri digli tužbe, digli su se i privatnici, sve se diglo prema Ustavnom sudu. Radnici se boje da bi nakon dva neuspjeha ovo mogao biti i treći, a to bi bila katastrofa.”
Ali što s onima koji bi htjeli raditi nedjeljom? Tada su propisane satnice više za 50 posto pa se i zaradi bolje.
“Možda bi netko ipak htio više zaraditi pa samim time i raditi. E sad, mi se možemo strpiti ta dva dana, ali ipak mislim da bi trebalo nešto biti otvoreno”, kaže nam Mirjana.
“Odavno više ne radim jer me dob sustigla, ali mislim da nam ne treba toliko neradnih dana, nama fali radnih dana. To se može na razne načine regulirati, ali ovo što je kod nas nastalo, svaki čas se nešto slavi ha, ha”, kaže Arno.
Iz Udruge trgovine kažu – zakonom se nije ostvario efekt kakav se prezentira u javnosti.
“Mi i u sadašnjem zakonu imamo dosta izuzetaka koji rade nedjeljom. Znači da imamo dio zaposlenika koji rade nedjeljom. Drugo, imali smo zaposlenika koji su željeli raditi nedjeljom jer je nedjelja više plaćena. Našim zakonom 50 posto se nedjelja mora više platiti. A osim toga sam zakon predviđa zatvaranje odnosno nerad objekta, a ti zaposlenici nigdje ne piše u zakonu da ne mogu raditi negdje u drugoj trgovini koja radi”, ističe Mirko Budimir iz Udruge trgovine pri HUP-u.
Sindikati odgovaraju…
“To je sasvim sigurno jedan uski krug ljudi. U većini slučajeva, ljudi govore da nema tih novaca koji mogu platiti slobodnu nedjelju i koji mogu nadoknaditi to da nisu sa svojom obitelji”, napominje Sever.
U svakom slučaju, u najvećem su gubitku – mali trgovci.
Prema podacima HUP-a gubitci za male trgovce zbog neradne nedjelje zasad se kreću oko 5 posto. Ali, 2024. nosi nove izazove. Od ove se godine zakon primijenjuje u punom kapacitetu pa će trgovci 16 radnih nedjelja morati rasporediti kroz cijelu godinu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
