Neke zemlje Europske unije planiraju uvesti četverodnevni radni tjedan u sklopu svojih reformi tržišta rada. Istražili smo što o kraćem radnom tjednu misle i poslodavci i sindikati, ali i stručnjaci radnog i socijalnog prava. U načelu nitko nema ništa protiv, ali uz određene uvjete.

Što Hrvati misle o toj ideji?

Jedan dan odmora više u tjednu za istu plaću? Neki bi vrlo rado umjesto pet radili četiri dana.

“T bi bilo dobro, volio bih to”, kaže jedan građanin koji sada radi šest dana u tjednu. Dodaje da bi to dodatno slobodno vrijeme iskoristio za planinarenje i druženje s obitelji.

Drugima se javlja i zrno sumnje – hoće li biti jednako učinkoviti ako će raditi manje, kako iz pozicije nadređenog, tako i zaposlenika.

“Ako bi visina produktivnost ostala ista ili viša, naravno da se treba smanjiti na četiri dana ako može, ali mislim da je produktivnost i opstanak firme, radnih mjesta i standarda bitniji nego jedan slobodan dan više”, kaže građanin koji trenutno radi u informatičkoj firmi.

“Firma ima propis od 40 sati tjedno i to je tako. Ne bih se bunio da se rade četiri dana, ali bojim se da ne bi bili konkurenti”, dodao je drugi.

Smanjenje fonda sati ovisi i o vrsti sektora

Smanjenje radnih dana i fonda sati ovisi o vrsti sektora, kao i tome odgovaraju li četiri radna dana i broj sati poslodavcu i zaposleniku. Nezavisni sindikat izdvaja prednosti poput manjeg oboljevanja ili veće motivacije za rad kao rezultat skraćivanja radnog tjedna.

“Skraćivanje satnice u ranom tjednu u kojem proizvodnja rada stagnira ili raste, uvjetima u kojima je manje je oboljevanja i izostanaka s posla. Radnici su opušteniji, zadovoljniji, učinkovitiji i više vremena mogu provesti s obitelji”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

“U Hrvatskoj fali radne snage”

Ako se pita poduzetnike, tamo gdje je moguće skratiti radni tjedan za istu naknadu, nemaju ništa protiv. Ipak, takvo što je neizvedivo za cijelo gospodarstvo.

“U Hrvatskoj fali radne snage. Moramo uboziti sezonsku snagu za ugostiteljstvo i građevinu tako da u ovom slučaju smanjenje radnog vrmena i količine koju ljudi odrade može se negativno odraziti na ekonomiju”, smatra izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin.

Ipak već sada Zakon o radu omogućava fleksibilnost radnog vremena, ali to ovisi od struke do struke.

Kraći radni tjedan može i bez promjene Zakona

“Nisam siguran da u ovoj situaciji postoji potreba za smanjivanjem radnog vremena. Znamo da smo država u kojoj je turizam toliko izražen sezonski. Kad se radi o nekim novim industrijama, IT industriji i slično, onda se efikasnost može postići i na drugi način koji će odgovarati i potrebama poslodavca i radnika. Ne treba stvarati zakone koji će te dogovore ograničavati”, kazao je Viktor Gotovac, profesor s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Dakle, kraći radni tjedan može i bez promjene Zakona. Bitno je da se o tome dogovore poslodavac i radnik.