Nafta je na svjetskom tržištu poskupila i prošloga tjedna, petoga zaredom, za otprilike 4 posto, pri čemu je na londonskom tržištu cijena barela dosegnula novu najvišu razinu u tri godine, jer se očekuje da će potražnja i dalje jačati.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 3,9 posto, na 82,39 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula 83,47 dolara, novu najvišu razinu u tri godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 4,6 posto, na 79,35 dolara, najvišu razinu od listopada 2014. godine.

Rast cijena posljedica je oporavka gospodarstava od koronakrize i rasta potražnje za naftom, ali i ostalim energentima.

Unatoč snažnom rastu potražnje, početkom prošloga tjedna Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici predvođeni Rusijom odlučili su da će u studenome povećati proizvodnju za samo 400 tisuća barela dnevno, kao što su i dogovorili ljetos.

Cijene su ove godine već porasle više od 50 posto, pojačavajući inflatorne pritiske, pa veliki potrošači, poput SAD-a i Indije, strahuju da bi poskupljenje moglo zakočiti oporavak gospodarstva od koronakrize. Stoga su pozvali OPEC da proizvodnju poveća značajnije.

No, zajednički tehnički odbor skupine OPEC+ procijenio je u rujnu da će tržištu ove godine manjkati 1,1 milijun barela nafte dnevno, a u idućoj godini manjak bi se mogao popeti i na 1,4 milijuna barela dnevno.

Skupina je pod pritiskom da osjetnije poveća opskrbu, ali strahuje da bi oporavak potražnje mogao omesti četvrti val pandemije, poručeno je iz OPEC-a.

Cijene nafte porasle su i zbog manjka ponude drugih energenata širom svijeta, zbog čega su cijene plina dosegnule rekordne razine. Takve cijene plina potaknule su neke proizvođače struje u Europi da ga zamijene mazutom.

Referentne cijene plina u nizozemskom TTF-u, preračunate u ekvivalent sirove nafte, iznosile su u petak oko 200 dolara za barel, ako se kao osnova za izračun uzme ista količina energije, pokazuju Reutersovi izračuni.

“Ubrzani prijelaz s plina na naftu mogao bi dodatno potaknuti potražnju za sirovom naftom koja bi se ove zime tako na sjevernoj hemisferi koristila za proizvodnju struje”, naveli su u bilješci analitičari ANZ-a.

U takvoj je situaciji Kina, primjerice, rudarskim tvrtkama u unutarnjoj Mongoliji u petak naložila da povećaju proizvodnju ugljena kako bi ublažile probleme u proizvodnji toplinske i električne energije.

Američka vlada priopćila je, pak, da su svi ‘alati uvijek na stolu’ kako bi se riješio problem nedovoljne opskrbe energijom, što bi moglo uključivati i prodaju nafte iz strateških rezervi, dodaje Reuters.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine više od 50 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka gospodarstava, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih razina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.