Predstavnici Europske komisije u petak su na izvanrednom sastanku s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) potvrdili da ne postoje bilo kakve prepreke ili ograničenja za ulaganje bespovratnih sredstava u privatni sektor ako one vode ostvarivanju postavljenih ciljeva u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, priopćeno je iz HUP-a.
Iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, čija je svrha pojačati oporavak europskih gospodarstava od pandemije i učiniti ih otpornijim na buduće krize, Hrvatska očekuje ukupno dobiti gotovo 9,6 milijardi eura, od čega oko 6 milijardi eura (odnosno 45 milijardi kuna) bespovratnih sredstava, uz dodatnu mogućnost korištenja povoljnih zajmova u iznosu od oko 3,6 milijardi eura.
Prema tumačenju koje su ranije iznijeli hrvatski pregovarači a objavio Jutarnji list, poduzetnicima bi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti bilo dostupno u vidu izravnih bespovratnih potpora, subvencija kredita te jamstava maksimalno 4,5 milijarde kuna, odnosno samo 10 posto ukupnog iznosa, a pritom su se pregovarači pozvali na ograničenje koje postavlja Komisija.
VEZANE VIJESTI
Na današnjem sastanku s predstavnicima EK poslodavci, koji se zalažu da se privatnom sektoru usmjeri minimalno 50 posto tih sredstava, predstavili su objedinjene stavove poduzetnika o očekivanom usmjeravanju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i njihovih učinaka na gospodarstvo, a ta očekivanja potkrijepili su i rezultatima istraživanje o spremnosti poduzetnika na investiranje korištenjem EU sredstava i financijskih instrumenata.
Europska komisija u tom smislu snažno podupire značajnije intenziviranje socijalnog dijaloga između poduzetnika i Vlade RH kako bi se definirali projekti i investicije koje bi u najkraćem mogućem roku imale pozitivan gospodarski učinak, navode iz HUP-a.
Kao najvažnije točke sastanka iskristalizirali su se stavovi da se za Nacionalni plan oporavka neće odobravati veliki projekti fizičke javne infrastrukture, da projekti javnog sektora ne smiju istisnuti projekte privatnog sektora, ukoliko privatni sektor ima sposobnost iznijeti gotove i održive projekte koji će dalje poticati konkurentnost gospodarstva. Također, složili su se da projekti privatnog sektora imaju mogućnost potaknuti dodatne investicije te da je prepoznato da postoji potreba za jačanjem socijalnog dijaloga, navodi se u priopćenju.
Predstavnici EK u većini raspravljanih područja u potpunosti se slažu sa stajalištima HUP-a, dok u određenom segmentu dijaloga postoji prostor za dodane konzultacije te da podržavaju izgradnju otpornog i jakog gospodarstva kao i uključenje privatnog sektora u daljnju pripremu NPOO, navode iz HUP-a.
Iz HUP-a su istaknuli važnost usmjeravanja sredstava iz NPOO-a u minimalnom iznosu od 50 posto privatnom sektoru. Za razliku od investicija u javni sektor, koje iziskuju osim EU sredstava i dodatna ulaganja iz državnog proračuna, privatni sektor će sva bespovratna sredstva dalje multiplicirati kroz dodatna ulaganja što će dodatno potaknuti rast BDP-a, smatraju.
Kako dalje ističu, na svaku kunu iz NPOO, poduzetnici će uložiti minimalno jednu dodatnu kunu svojih sredstava. Ulaganjima u privatni sektor, navode, povećava se otpornost gospodarstva i dugoročno osigurava stabilnost i razvoj društva te razvoj kvalitetnih radnih mjesta, a državi se osigurava zdravi priljev poreznih prihoda za zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav, koje će plaćati dodatni zaposleni i poslodavci. Takva ulaganja imaju potencijala smanjiti nezaposlenost, povećati mirovine i povećati socijalnu zaštitu građana i osigurati dugoročnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.
Kako napominju, u ovom trenutku ulaganje u projekte poput cesta, zgrada, društvenih domova i sličnih neće polučiti sličan efekt, kad investicije završe, porezni prihodi države i zaposlenost neće se povećati, a povećat će se ovisnost o EU sredstvima od strane države.
“U HUP-u očekujemo da najmanje 80 posto tog novca budu tzv. grantovi tj. bespovratna sredstva, jer će takvi instrumenti za sebe vezati investicije privatnog sektora, a tek 20 posto krediti, zajmovi, jamstva i drugi ‘financijski instrumenti’. Za takve instrumente prema našem istraživanju, kao i recentnom manjku interesa prijavitelja za Covid zajmove HAMAG-a, nema previše interesa u fiskalno iscrpljenom gospodarstvu”, navode iz HUP-a.
HUP je spreman već danas sjesti za stol i razgovarati o pripremljenim projektima, vrijednima više od 42 milijarde kuna. S obzirom da je rok za predaju finalnog dokumenta za četrdeset dana, predstavnici poslodavaca očekuju da će Vlada žurno zakazati prvi radni sastanak na temu odabira i uvrštavanja projekata privatnog sektora u NPOO, zaključuje se u priopćenju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!