Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je u četvrtak da podupire inicijativu urbane revitalizacije zone Gredelj, ističući da bi taj projekt u idućih 15 godina mogao privući ulaganja od 1,6 milijardi eura, kao i deset do 15 tisuća radnih mjesta u novim poslovnim jedinicama na lokaciji.

Zona Gredelj se nalazi u samom središtu Zagreba, između Paromlina i Glavnog kolodvora i udaljena je 15 minuta hoda od središnjeg gradskog Trga bana Jelačića, a sustavnim planiranjem zona Gredelj bi mogla postati integralni dio gradske jezgre, navedeno je u priopćenju.

Kako su kazali iz EBRD-a, na temelju studije izrađene nakon potresa koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine, predlažu revitalizaciju nekadašnje industrijske zone Gredelj koja bi tako postala novi dio gradske jezgre i prometni centar s integriranim kulturnim dobrima.

Gredelj je prilika da se stvore novi poslovni, stambeni i javni sadržaji u blizini centra, a Grad i država dobili bi priliku konsolidirati imovinu i institucije smještene po cijelom Donjem gradu na jednoj lokaciji, istaknuli su iz banke.

Projekt koji se razmatra u sklopu nekadašnje industrijske zone Gredelj obuhvaćao bi površinu od 45 hektara te bi uz nove stambene kapacitete ujedno riješio i jedan od najvećih urbanističkih problema grada Zagreba – prometnu nepovezanost sjevera i juga, istoka i zapada, naveli su iz EBRD-a, dodajući da bi zbog manjka ponude novogradnje u centru, ključni pokretač razvoja zone Gredelj bila izgradnja novih stambenih jedinica.

“Studija pokazuje kako bi urbana regeneracija zone Gredelj mogla u idućih 15 godina privući ulaganja u iznosu od 1,6 milijardi eura, pridonijeti porastu BDP-a Zagreba za tri posto (prije oporezivanja) te potencijalno u završnoj fazi projekta privući deset do 15 tisuća radnih mjesta u novim poslovnim jedinicama na lokaciji”; istaknuli su iz EBRD-a.

Iz banke su podsjetili da su do danas u Hrvatsku uložili oko četiri milijarde eura, a da svojim partnerima, investitorima i graditeljima iz privatnog sektora mogu ponuditi razne oblike financiranja koji bi komplementarno pratili i ulaganja u javnu infrastrukturu, bilo od strane vlade ili iz fondova EU-a.

Glavne komponente plana urbane revitalizacije mogu se kvalificirati za financiranje bespovratnim sredstvima i zajmovima EU-a koji su dostupni u okviru instrumenta oporavka EU sljedeće generacije i Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027., napomenuli su iz EBRD-a te dodali da bi oni omogućili bespovratna sredstva tehničke pomoći za procese pripreme projekta i javnu nabavu.

Iz EBRD-a su poručili i da Zagreb nije jedini grad u Hrvatskoj koji ta banka podupire u njihovim nastojanjima rješavanja neoptimalnih obrazaca gradnje i korištenja zemljišta, kreiranju profitabilne imovine i gospodarskih poticaja te pretvaranju napuštenih gradskih zona u uspješne, zelene i visoko kvalitetne lokacije.

Tako podsjećaju da su financirali izradu masterplan studije za područje Istočne obale i Kopilice u Splitu, analizu strateških mogućnosti urbane regeneracije nekoliko lokacija u Puli, kao i pripremu integrirane razvojne strategije za bivšu industrijsku zonu Batižele u Šibeniku.

Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Victoria Zinchuk u izjavi koja se prenosi u priopćenju je rekla da je kombinacija covid-19 pandemije i dva jaka potresa u 2020. godini ostavila dubok trag na Hrvatsku.

“Sada je vrijeme da se krene naprijed i pokrenu planovi koji će “otključati” sve potencijale koje Hrvatska ima. Naš prijedlog za revitalizaciju grada Zagreba jasno ilustrira što slogan “build back better” može značiti u stvarnom životu”, ustvrdila je Zinchuk.

Poručila je i da diljem Hrvatske vide mogućnosti za stratešku komercijalizaciju napuštenih zona u gradovima, pri čemu se potpora može mobilizirati na više načina, pa tako i u obliku osiguravanja bespovratnih sredstava, kao i samim konkretnim radom na strukturiranju takvih inicijativa.

“Svjedočimo mnogim uspješnim primjerima takvog pristupa u drugim zemljama i uvjereni smo da Hrvatska ima volju i potencijal slijediti taj put”, rekla je Zinchuk.