Banke dižu kamate na kredite i ostvaruju veliki skok dobiti, ali ne dižu kamate na štednju. O tome se raspravlja i na EU razini, u Velikoj Britaniji je parlament tražio od regulatora da ispita takvo "profiterstvo", oglasio se i potpredsjednik Europske središnje banke, ali u Hrvatskoj se oko toga ne zbiva baš ništa. Ugledni ekonomist Željko Lovrinčević kaže da bi saborski odbori za financije ili gospodarstvo trebali pokrenuti tu temu i zatražiti analizu, kad već HNB ne reagira, a ocjenjuje da za banke nikad nije bila bolja situacija.
Je li vrijeme da banke u Hrvatskoj, s obzirom na dobiti koje ostvaruju, napokon počnu dizati kamate na depozite, a ako to ipak ne učine, ima li mjesta za neku vrstu pritiska u tom smislu od strane regulatora ili iz redova politike?
Zasad nema naznaka u tom smjeru. No, primjera za preispitivanje politike banaka ima u inozemstvu. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, gdje su banke prijavile rekordne dobiti i pritom nisu dizale kamate na štednju, parlament je zadužio regulatora financijskog tržišta da ispita situaciju i napravi analizu jer im je takva poslovna politika zamirisala kao „profiterstvo“, odnosno očito ide na štetu klijenata-potrošača.
Neka ispita Sabor, kada regulator šuti
Hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević kaže da su slična pitanja vezana za teret i trošak koji podnose klijenti i štediše sve glasnija i u EU-u, a spominje primjer Njemačke. Smatra da bi raspravu te analizu kamatnih marži banaka u Hrvatskoj trebao zatražiti Sabor, odnosno saborski Odbor za financije ili gospodarstvo, kad već ne reagira Hrvatska narodna banka kao regulator. Ističe pritom i to da u domaćem bankarskom sektoru „postoji oligopolna struktura koju čine dvije-tri velike banke“ te bi se država tu trebala „pozabaviti zaštitom od netržišnog ponašanja“. Očito ne smatra da je lanjska naplata poreza na „ekstra profit“, što je okrznulo i najveće banke, mjera vrijedna spomena.
Čak je i potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos u lipnju poručio poslovnim bankama da bi trebale podići i kamatne stope na štednju, odnosno da je potrebno provesti potpunu transmisiju monetrane politike ECB-a, što uključuje i štednju.
HNB poručuje da “nema zakonsku ovlast”
Iz HNB-a pod palicom guvernera Borisa Vujčića pak na upit N1 oko kamata na štednju suho odgovaraju da “nemaju zakonsku ovlast određivati ili ograničavati depozitne kamatne stope banaka ili na drugi način intervenirati u politike banaka u pogledu visine depozitnih kamatnih stopa”. Jedino što su najavili je da će potrošačima olakšati usporedbu ponude banaka te će uskoro na informativnoj listi kamatnih stopa poslovnih banaka početi objavljivati i kamatne stope na depozite potrošača.
Situacija na tržištu je takva da – otkako je lani Europska središnja banka u borbi protiv inflacije počela dizati ključne kamatne stope – i banke u Hrvatskoj primjetno podižu kamate na kredite, no kamate na štednju, prema podacima koje je N1 poslao HNB za svibanj ove godine, tek su se slabašno pomaknule i za prvi put oročene depozite došle na 0,9 posto. Iz dosad objavljenih izvještaja o poslovnim rezultatima, vidljiv je značajan skok dobiti temeljen upravo na rastu prihoda od kamata, a štediše su i dalje veliki gubitnici.
Zabi dobit rasla 81 posto
Zasad nema skupnih podataka o rezultatima bankarskog sektora u prvih pola godine, a podaci za prvo tromjesečje pokazuju rast dobiti od 45 posto (dosegla je 301 milijun eura), ali dobar indikator mogu biti rezultati najvećeg igrača, Grupe Zagrebačka banka, koja je na Zagrebačkoj burzi objavila da je u šest mjeseci imala 250 milijuna eura dobiti nakon oporezivanja. To je 112 milijuna eura ili 81,2 posto više nego u istom razdoblju 2022. godine. Poslovni prihodi iznose joj 447 milijuna eura, pri čemu prihod od kamata iznosi 314 milijuna eura i povećan je zamamnih 67 posto. Talijanski vlasnik je sasvim sigurno zadovoljan.
Valja pritom istaknuti da prihode bankama dodatno podebljava HNB jer im isplaćuje izdašne kamate na prekonoćno deponirana sredstva iz „viškova likvidnosti“, a u prvih šest mjeseci ove godine to je iznosilo ukupno oko 190 milijuna eura, odgovorili su nam iz HNB-a.
HNB će bankama platiti kamate od 400 milijuna eura
U drugoj polovini godine očekuje se da će taj trošak biti i viši zbog porasta kamatnih stopa, dakle bit će ukupno na razini godine blizu 400 milijuna eura. Službeno objašnjenje? Banke su u eurozonu ušle s velikim viškom novca (koji se u svibnju ove godine procjenjuje na oko 14 milijardi eura), a u skladu s monetarnim okvirom Europske središnje banke, isplaćuju im se na to kamate koje od 2. kolovoza rastu s 3,5 na 3,75 posto. U HNB-u tumače i da su tako velika isplate bankama nastale zbog simultanog postojanja velikih viškova likvidnosti i povećanih kamata, a da je “u danim uvjetima to bilo vjerojatno nemoguće izbjeći”.
Vjerojatno ili ne, pitanje je. Kako komentira Željko Lovrinčević, država je mogla povući velik dio postojećeg viška likvidnosti u sustavu za svoje zaduživanje, a zašto nije, nema odgovora. Što se banaka tiče, smatra da u aktualnim uvjetima praktički posluju kao novčani fondovi „s nultim rizikom, pa za njih nikad nije bila bolja situacija“, a istodobno ih ni regulator ni politika „ništa ne pitaju“. Istodobno, komentira najnovije podatke, u Hrvatskoj je inflacija za 3 postotna boda iznad one u eurozoni.
Rast kamata na kredite najviše osjetila poduzeća
Rast kamatnih stopa na kredite najviše su do sada osjetila poduzeća. Ipak, to nije značilo da su banke iskusile značajan pad interesa za kreditima. S druge strane, ni bijega depozita se očito ne plaše. Lani su oni i rasli uoči uvođenja eura, a početkom ove godine su ponešto smanjeni, uglavnom zbog domaće državne obveznice (kojom je prikupljen novac za refinanciranje međunarodne obveznice s dospijećem početkom travnja ove godine). Ukratko, situacija je takva da se najveće banke ne moraju nikome umiljavati.
Prema lipanjskim podacima HNB-a, kreditiranje poduzeća u Hrvatskoj je snažno te su krediti nefinancijskim poduzećima narasli tijekom prva četiri mjeseca za 500 milijuna eura (najviše su rasli u djelatnostima opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije), a stambeni krediti su malo usporili, ali se sljedećih mjeseci očekuje da će ih potaknuti provedba APN-ova programa. Potražnja za potrošačkim kreditima je u porastu jer je, kažu bankari, skočio „potrošački optimizam“ i dohoci, pa su građani krenuli u kupovinu „trajnih potrošnih dobara“, što obuhvaća raznu robu od namještaja i kućanskih aparata na dalje. Ukupno su krediti stanovništvu porasli tijekom prva četiri mjeseca za 400 milijuna eura.
Kamata na oročenu štednju 0,9 posto
Statistika kaže da su kamate na prvi put ugovorene dugoročne kredite poduzećima krajem svibnja dosegnule 5,28 posto, a na kratkoročne kredite 3,89 posto. Kod stanovništva je taj rast bio manje izražen, no ipak je na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite kamata u svibnju dosegla 5,81 posto, a na stambene kredite 2,99 posto. Što se pak istodobno događalo s kamatama na depozite? Ne mnogo. Na prvi put ugovorene oročene depozite nefinancijskih poduzeća kamate su porasle na 2,32 posto, ali kod stanovništa je njihov rast bio znatno slabiji te su one tek 0,9 posto, što je ipak vodilo i smanjenju iznosa oročenih depozita.
U svojoj lipanjskoj publikaciji HNB pak konstatira da su učinci pooštravanja monetarne politike eurozone u Hrvatskoj vidljivi, ali ocjenjuje da je intenzitet prijenosa oštrijih uvjeta financiranja bio „među najslabijima u eurozoni“. Utješno? Bilo bi zgodno o svemu tome čuti mišljenja involviranih aktera i stručnjaka na (izvanrednoj) sjednici saborskog Odbora za financije i državni proračun, a onda i rezultat analize koju bi taj odbor mogao zatražiti od regulatora, ali sada su zastupnici na godišnjem odmoru.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare