Ekonomistica Marijana Ivanov gostovala je u N1 Studiju uživo te je govorila o nikad većoj inflaciji.
Na početku je rekla kako postoje inflacije troškova zbog kojih stope inflacije mogu jako narasti, ali da one mogu vrlo brzo postati deflacija ako nestane inicijalni razlog koji ih je uzrokovao.
“No geopolitička situacija je sada vrlo loša pa ne treba očekivati pad stopa inflacija vrlo skoro pa su i očekivanja za cijelu ovu godinu naglo porasla. Očekivana stopa je bila 5,7 %, sada već pričamo o 7% ili 8 % Dok god se geopolitička situacija ne smiri, ta inflacija će eskalirati i dalje”, rekla je.
VEZANE VIJESTI
“Situacija se mijenja iz dana u dan”
Dodaje i kako je nezahvalno davati procjene o tome koliko bi konačna stopa inflacije mogla biti jer se situacija mijenja iz dana u dan. Kaže kako je moguće i da ona bude dvoznamenkasta.
“Kada inflacija krene u visokim stopama teško ju je obuzati. Ne znamo kada će trend rasta cijena stati”, kaže.
Rekla je i kako puno faktora utječe na inflaciju te da je rast cijena energenata pročeo još prošle godine, puno prije rata u Ukrajini.
“Već smo prošle godine osjetili probleme s dobavom robe, nije stizala kako je trebala, pojavile su se nestašice, pogotovo metala i građevinskog materijala, imali smo zabrane izvoza žitarica u Latinskoj Americi, cijeli tok slobodne trgovine nije funkcionirao i gomilao se rast cijena”, objašnjava.
Dodala je i kako je situacija posebno dramatična za Europu postala kada je počeo rat u Ukrajini jer ovisi o ruskom plinu. Kaže i kako su se cijene nafte malo primirile, ali da je cijena plina u posljednjih mjesec dana narasla 30%.
“LNG kapaciteti nisu dostatni”
Govorila je i o LNG-u i izjavi novog ministra Filipovića koji tvrdi da je on dostatan za opskrbu Hrvatske plinom:
“LNG jednim dijelom može supstituirati manjak plina s ruskog tržišta, ali ne vjerujem da su ti kapaciteti dostatni. To nije moje stručno područje, ali ako smo mi toliko godina razmišljali treba li nama LNG il analizirali njegovu isplativost ja bih zaključila da nam on ne može biti dostatan.
Cijene će i dalje rasti, no možda će se sada potražnja smanjti pa neće doći do značajnog rasta. Čak i ako država pomogne dobavljačima, prije ili kasnije sve se to prelije na potrošače”, objašnjava.
Rekla je i kako plaće sigurno ne rastu jednakom dinamikom kako raste cijena roba i usluga. Što se tiče povećanja neoporezivog dijela plaće na 5.000 kuna, kaže kako to ponovno ne bi ni osjetili oni s najmanji primanjima.
Govorila je i o vrijednosti novca:
“Inflacija uvijek djeluje poput poreza koji nije izglasan u Saboru. Ono što ste prošle godine mogli kupiti za 90 kuna sada možete za 100, jednostavno novac gubi na vrijednosti”, veli.
“Rizično je previše povećavati plaće”
Osvrnula se i na uvođenje eura, kaže kako to generalno nema preznačajan utjecaj na rast cijena, ali da samo sada u sivoj zoni kada ne znamo pravu vrijednost robe. Kaže i kako je teško procijeniti tko od trgovaca neopravdano podiže cijene, ali da će se to nastaviti događati.
“Kad se raspoloživi dohodak kućanstva iscrpi zbog viših cijena, potrošnja će padati, počet ćemo šparati na raznim kategorijama, i kada se potrošnja krene smanjivati pozitivan aspekt na državu će nestati i ostat će ovi negativni.
Veće plaće uvijek znače pozitivan učinak na potrošnju. Država i cijelo gospodarstvo će imati koristiti od toga gledano u terminu BDP-a. Ipak, rizično je previše povećavati plaće jer inflacije troško kako dođu, tako prođu, a ostaju vam fiksni troškovi”, objasnila je.
Naposljetku je komentirala ministra financija Zdravka Marića:
“Možda će zvučati pretjerano, ali mislim da je on defintiivno najboji ministar financija kojeg smo imali i upravo zahvaljujući njemu ova vlada ima puno veći ekonomski kredibilitet. Moram priznati, s moje pozicije, rijetko kada ministar financija razumije funkcioniranje makroekonomije, a on razumije”, zaključuje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!