Smanjenje emisija štetnih plinova zahtijevat će ogromna ulaganja u vađenje minerala i metala koji su nužni za elektrifikaciju i skladištenje energije, a energetska tranzicija izmijenit će i geopolitičku kartu svijeta.

Potražnja za mineralima, uključujući grafit, litij i kobalt, mogla bi se gotovo ušesterostručiti do 2050. godine, kako bi se zadovoljila sve veća potreba za korištenjem geotermalne i energije vjetra i Sunca, kao i za skladištenjem energije, izračunala je Svjetska banka u izvješću iz 2020.

U Banci procjenjuju da će energetska tranzicija zahtijevati više od tri milijarde tona metala i minerala.

Metali poput nikla i kobalta ključna su sirovina za sektor baterija, objašnjavaju izvršni direktori kompanija. Potražnja za bakrom rast će, pak, zbog proizvodnje cijevi i žica za elektrifikaciju, dodaju.

„Vidimo da uporaba električnih vozila, vjetroelektrana i fotonaponskih sustava zahtijeva do pet puta veću količinu bakra. Ne možete pritisnuti tipku i proizvesti više bakra“, rekao je izvršni direktor trgovačke kuće Trafigura Jeremy Weir.

Razvoj rudnika bakra, po njegovim riječima, može trajati između pet i 10 godina, što stvara pritisak na dostupne zalihe bakra. To znači da “značajan deficit u opskrbi” tim metalima, rekao je Weir.

U veljači cijene bakra na londonskoj burzi metala dosegnule su najvišu razinu od kolovoza 2011. godine.

Nova geopolitička karta

Ogromne količine potrebnog bakra mogle bi izmijeniti i geopolitičku kartu svijeta, rekao je globalni voditelj istraživanja roba i globalnih investicija Goldman Sachs Jeff Currie.

Veliki proizvođači bakra, poput Čilea, mogli bi preuzeti ulogu sličnu onoj koju Saudijska Arabija danas ima u naftnoj industriji, dodaje Currie.

Države poput Demokratske Republike Kongo mogle bi pak postati ključni dobavljači unatoč nestabilnim vladama koje uključuju visoku razinu rizika, kao što je u današnjoj proizvodnji nafte slučaj s Venezuelom, objašnjava on.

SAD spada među vodeće proizvođače bakra u svijetu, ali izazov bi mogao biti plan kabineta predsjednika Joea Bidena da rudnicima propiše poštivanje važećih ekoloških standarda, umjesto strogog nadzora kakvom podliježu rudnici ugljena.

Biden ne isključuje mogućnost izdavanja dozvola za nove rudnike na zemljištu u vlasništvu savezne vlade, rekli su izvori, ali neće dati industriji odriješene ruke da kopa gdje joj se prohtije.

“Živimo u svijetu koji je zasnovan na tehnologiji. Do sada smo konkurentima smatrali samo naftne tvrtke. Sada su nam mnoge među njima partneri, a konkurenti su nam drugi sektori”, rekao je izvršni direktor brazilskog naftnog diva Petrobrasa Roberto Castello Branco.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.