Energetski stručnjak Igor Grozdanić u Newsroomu je govorio o cijenama energenata i nemogućnosti postizanja dogovora o cijenama plina na razini Europske unije.
Grozdanić kaže kako je Vlada dobro zaštitila građane zamrzavanjem cijena plina do proljeća sljedeće godine. Naglašava kako problem imaju poduzetnici koji plaćaju iznimno visoke cijene plina. “Što se tiče opskrbe ona je postojana”, kaže Grozdanić i dodaje kako nas stalno plaše s nestašicama. “Hrvatska se ne treba bojati nestašice ni poskupljenja što se tiče građana”, kaže Grozdanić i dodaje kako ćemo vjerojatno plaćati nešto više cijene nakon 31. ožujka 2023. godine, ali ne drastično više.
VEZANA VIJEST
Također, podsjetio je na stanje u Njemačkoj i Velikoj Britaniji u kojoj su najavljene i redukcije zbog nestašica plina.
Europska unija priprema fond solidarnosti za energetiku, a Grozdanić kaže kako se dogovor neće postići tako jednostavno, jer sve države članice imaju svoju energetsku politiku. Podsjetio je kako je dogovor krenuo i prije ove krize kad je trebala biti napravljena jedinstvena platforma za uvoz plina iz trećih zemalja poput Rusije s ujednačenim cijenama za EU tržište. “Tu platformu najviše su gurali Portugal i Španjolska, ali to nije uspjelo”, podsjeća Grozdanić i dodaje da ako se države članice EU ne dogovore o takvoj stvari kako bi cijela zajednička energetska politika EU mogla pasti.
“Problema ima puno, različitih uvoznih politika i dobavljača i bit će zanimljivo vidjeti hoće li dogovora biti”, kaže Grozdanić.
S obzirom na to da je cijeli poremećaj počeo ruskom agresijom na Ukrajinu pitanje je hoće li se Rusija nakon rata moći vratiti na europsko tržište. Energetski stručnjak kaže da će to teško napraviti jer je Europa smanjila energetski utjecaj Rusije. Dodaje kako su na plinu zaradile i Norveška, SAD, ali i neke afričke zemlje te da je Europa sad diversificirala nabavu ukapljenog plina.
VEZANA VIJEST
Govoreći o energetskom siromaštvu, Grozdanić kaže kako se to dosta povezuje s energetskom tranzicijom te da Europa ima problema s tim pojmom.
“Taj pojam ima čak tri definicije, no energetsko siromaštvo je, čisto i jasno, kad građanin ne može na vrijeme platiti svoje račune”, objašnjava Grozdanić. Kaže kako je u Poljskoj 20 posto energetski siromašnih građana, te dodaje da u Hrvatskoj nitko nije istraživao koliko energetskih siromašnih građana ima i koji su to te da se u Hrvatskoj tom temom nitko ne bavi. “Mi moramo definirati kod nas što je to energetski siromašan građanin”, kaže energetski stručnjak.
“U struci se smatra kako je energetsko siromaštvo fejk, iako ja vjerujem, da posebno u ruralnim područjima, ima građana koji žive u jako lošim uvjetima”, kaže Grozdanić.
Grozdanić ističe kako je cilj zelene tranzicije građanima i poduzetnicima da stave obnovljive izvore na svoje krovove, na svoj posjed i da je to najlakše i najjednostavniji dugoročni način za uštedu. “Mnoge tvrtke idu u tom pravcu, da na krovove svojih zgrada postavljaju fotonaponske ćelije. To je zapravo cilj energetske tranzicije da tvrtke i građani upravljaju svojim računima i energijom te da proizvode energiju na mjestu potrošnje”, kaže Grozdanić.
VEZANA VIJEST
Komentirao je i mogućnost gradnje biorafinerije u Sisku.
“Taj projekt je izuzetno važan i Ina ga je dugo najavljivala. Ina ima kapacitete da to izgradi i vodi i to ne bi trebao biti problem. Ta rafinerija više ne radi, napuštena je i ta ideja biorafinerije je odlična”, kaže Grozdanić i dodaje da je to pitanje tehničko-inženjerskog pa i ekonomskog probitka Siska, čitave te regije pa i Hrvatske.
Kaže da to ne bi smio biti politički projekt. “On je ekonomsko i ekološki održiv i pitanje je može li se on ostvariti”, kaže Grozdanić i dodaje da ga Vlada i Ina žele.
Grozdanić kaže i kako se pokreće i istraživanje Jadrana što se tiče plinskih rezervi i proizvodnje plina. “Smatram kako je vlada sad u ofenzivi i da se treba napraviti dogovor s Molom jer Ina već godinama trpi. Prepuštanje Ine MOL-u nas je dovelo u pat poziciju da ne možemo napraviti ovakav jedan projekt i to je zaista problem”, kaže Grozdanić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!