Europska središnja banka (ECB) podigla je u četvrtak kamatne stope u eurozoni više no što je bila najavila zbog visoke inflacije i novog programa kupnje obveznica koji bi trebao ublažiti razlike u troškovima zaduživanja među članicama eurozone.

U lipnju središnja monetarna institucija eurozone najavila je da će zbog visoke inflacije podići kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, dodavši i da bi ih mogla ponovo podići u rujnu, možda još i više.

Na sjednici u četvrtak ECB je odlučio podići kamatne stope za pola postotnog boda. Tako su ključne kamatne stope za refinanciranje banaka podignute na 0,5 posto, kamatne stope na prekonoćne pozajmice bankama na 0,75 posto, a kamatne stope na depozite na nula posto.

“Upravno vijeće odlučilo je da je primjereno napraviti krupniji prvi korak u tempu normalizacije (monetarne) politike no što je signalizirano na prethodnoj sjednici. Odluka se temelji na ažuriranoj procjeni upravnog vijeća o inflatornim rizicima”, stoji u priopćenju.

“Nepoželjno” visoka inflacija

Više kamatne stope trebale bi osigurati spuštanje inflacije na ciljanih dva posto “kontrolom inflatornih očekivanja” i “prilagodbom” potražnje, dodaje se.

Inflacija je u eurozoni u lipnju porasla na 8,6 posto, dosegnuvši najvišu razinu otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke 1996. godine, potaknuta snažnim rastom cijena energije i hrane. ECB cilja na stopu inflacije od dva posto u srednjoročnoj perspektivi.

Kada se isključe cijene energije i svježe hrane, iznosila je 4,6 posto.

Inflacija će “neko vrijeme” ostati “nepoželjno” visoka zbog kontinuiranih pritisaka cijena energije i hrane i pritisaka, a dodatno je potiče i slabljenje eura, naglašavaju u ECB-u.

No, troškovi energije trebali bi se stabilizirati, pod uvjetom da ne iskrsnu novi poremećaji, a problemi u nabavi stišati, što bi trebalo vratiti inflaciju na ciljanu razinu, uz potporu kontinurane normalizacije monetarne politike, smatraju u ECB-u.

Ključna opskrba energentima

Rat u Ukrajini i dalje je izvor značajnog rizika za gospodarski rast u eurozoni, posebno u scenariju koji predviđa poremećaj u opskrbi energentima iz Rusije i racioniranje potrošnje kućanstava i kompanija, ističu u ECB-u.

Rat bi mogao dodatno narušiti i očekivanja i pogoršati probleme u nabavi i zadržati troškove energije i hrane na višoj razini no što se očekivalo, upozoravaju, izdvojivši među rizicima i izrazitije slabljenje aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.

Inflacija bi mogla biti i viša no što se očekuje, posebno u kratkoročnoj perspektivi, upozoravaju, istaknuvši i srednjoročne rizike trajnog pogoršanja proizvodnih kapaciteta u gospodarstvu, tvrdokorno visokih cijena hrane i energije i neočekivao visokog rasta plaća.

Pritisak na cijene ublažila bi pak slabija potražnja u srednjoročnoj perspektivi, dodaju.

“Neopravdana tržišna dinamika”

Dodatni je razlog za podizanje kamatnih stopa novi program kupnje obveznica koji je banka osmislila kako bi smanjila razliku u troškovima zaduživanja među članicama eurozone.

Razlika se snažno povećala nakon što je banka u lipnju najavila podizanje kamatnih stopa.

ECB je zato odlučio kupovati obveznice država čiji su se uvjeti financiranja pogoršali “nesrazmjerno konkretnim osnovnim pokazateljima”, stoji u priopćenju, kako bi ublažila “neopravdanu i kaotičnu tržišnu dinamiku”.

Iznos kupnji ovisit će o “ozbiljnosti rizika”, a kriteriji će uključivati poštivanje proračunskih propisa EU-a i preporuka Europske komisije o smanjenju prekomjernog proračunskog deficita i duga.

ECB će voditi računa i o fiskalnoj održivosti i ublažavnju eventualnih makroekonomskih neravnoteža i o poštivanju uvjeta za potporu iz europskog fonda za oporavak od koronakrize.