Na europskim se burzama u petak ujutro trguje oprezno, dok se STOOX 600 indeks kreće oko rekordnih razina, a ulagači analiziraju kvartalne poslovne rezultate kompanija i poruke središnjih banaka.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti.
Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 0,27 posto, na 7.299 bodova, a pariški CAC 0,35 posto, na 7.012 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,05 posto, na 16.020 bodova.
Nakon što je STOXX 600 indeks danima dosezao nove rekordne razine, jutros se na europskim burzama trguje oprezno.
Podršku tržištima pružaju dobri kvartalni poslovni rezultati kompanija, ali i poruke središnjih banaka.
Jučer je Bank of England iznenadila tržišta odgodom povećanja kamatnih stopa, dok je u srijedu predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde poručila da je vrlo mala vjerojatnost da će središnja banka podići kamatne stope u idućoj godini.
Zbog toga su splasnule špekulacije da bi ECB zbog jačanja inflacije mogla povećati kamate već iduće godine, i to u dva navrata.
A na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,14 posto. Na tjednoj je razini gotovo nepromijenjen.
Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,6 i 1,1 posto. U Australiji su, pak, porasle 0,4 posto.
Među najvećim su gubitnicama jutros kineske burze jer su ponovno zbog visoke razine zaduženosti pod pritiskom dionice kompanija koje posluju na tržištu nekretnina.
Zbog toga azijske ulagače nisu impresionirali novi rekordi na Wall Streetu. S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su jučer nove najviše razine u povijesti jer Fed neće žuriti s povećanjem kamatnih stopa i jer su poslovni rezultati američkih kompanija bolji nego što se očekivalo.
U fokusu ulagača u petak će biti izvješće o zapošljavanju u SAD-u u listopadu. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je broj zaposlenih povećan za 450.000, znatno više u odnosu na 194.000 u rujnu.
Taj bi podatak mogao dati nešto jasniju sliku kada bi Fed mogao započeti s povećanjem kamata jer je središnja banka signalizirala da bi zaoštravanje monetarne politike moglo početi kada se tržište rada sasvim oporavi od koronakrize.
A u srijedu je predsjednik Feda Jerome Powell kazao je da bi se do polovice iduće godine tržište rada moglo dovoljno oporaviti da bi se dosegnula ‘puna zaposlenost’.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!