Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu su porasle za 5,5 posto u odnosu na isti mjesec 2020., u cijeloj prošloj godini u prosjeku su bile više za 2,6 posto, dok bi ove godine inflacija mogla dodatno ubrzati, pri čemu se prognozira da će premašiti tri posto.
Godišnja stopa inflacije u prosincu od 5,5 posto najviša je još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto.
U odnosu na studeni, u prosincu su potrošačke cijene u prosjeku ostale na istoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak.
PROČITAJTE JOŠ
“Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u posljednjem mjesecu 2021. Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, godišnja stopa rasta dosegnula je visokih 5,5 posto u prosincu, što je blago nadmašilo naša očekivanja. Najviša je to razina od listopada 2008.”, kažu analitičari iz Raiffeisenbank Austria (RBA).
Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena u prosincu zabilježen je u kategoriji prijevoza, 11,4 posto, a taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 22,5 posto godišnje.
Godišnji rast cijena bilježe i sve ostale kategorije, osim zdravlja s padom od 0,3 posto.
Cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini u prosincu bile više za 8,1 posto.
Rast je primjetan u kategoriji alkoholnih pića i duhana, od 5,9 posto, odjeće i obuće 3,7 posto, stanovanja 3,2 posto, pokućstva četiri posto itd.
U prosincu u odnosu na studeni, najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su u prosjeku više za 1,4 posto. Porast indeksa potrošačkih cijena u prosincu 2021. u odnosu na studeni ublažile su cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 8,2 posto i stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u prosjeku niže za 0,2 posto.
U 2021. prosječna inflacija 2,6 posto
Za cijelu prošlu godinu prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 2,6 posto. Kako ističu iz RBA, oko 50 posto rasta cijena u 2021. odražavaju više cijene energije.
Navode i da je proljetno povećanje trošarina na duhan i alkoholna pića izvršilo pritisak na te proizvode, pa njihove više cijene za 5,9 posto na godišnjoj razini objašnjavaju dodatnih 13 posto doprinosa rastu cijena u prošloj godini.
Probuđena inflacija hrane doprinijela je u prosjeku tijekom 2021. rastu cijena s 11,6 posto, ističu.
“Čini se da do sada povećanje sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nisu odigrali značajnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) su u istom, kumulativnom razdoblju porasli za samo 0,6 posto, uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 6,6 posto”, napominju iz RBA.
Analitičari RBA ocjenjuju da takva kretanja ne odražavaju uobičajeni obrazac kretanja prije pandemije covida-19, i uglavnom su generirana inflacijom na strani ponude.
“Stoga monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije troškova pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli tijekom listopada i studenog”, kažu u RBA.
U 2022. se očekuje ubrzanje inflacije iznad 3 posto
Ove godine Hrvatsku očekuje ubrzanje inflacije, sudeći po najnovijem podizanju prognoza o rastu cijena u Vladi i HNB-u.
Naime, prošloga tjedna je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio da je Vlada na više korigirala projekciju rasta inflacije za 2022. godinu, na 3,5 posto, s ranije projekcije, sadržane u proračunu za 2022., o inflaciji od 2,5 posto.
Marić je tada rekao da bi dinamika kretanja inflacije trebala biti obrnuta u odnosu na 2021. godinu kada su u početku godine bile niske stope, a onda došlo do ubrzanja prema kraju godine.
“U 2022. godini, prema trenutno raspoloživim podacima te našim saznanjima i očekivanjima, trend bi trebao biti obrnut. Dakle, prvi bi mjeseci bili s višim stopama, a onda bi trebalo doći do određenog konvergiranja prema prosječnoj razini od 3,5 posto”, izjavio je Marić.
Uz hranu, rekao je Marić, najveći je fokus na cijenama energenata, s obzirom i na kretanja cijena sirovina na europskoj razini, pri čemu je apostrofirao plin i najavljenu korekciju njegove cijene za kućanstva od 1. travnja.
Po riječima guvernera Borisa Vujčića u jučerašnjem intervjuu za RTL, na stopu inflacije u tekućoj godini presudan utjecaj će imati najavljeni rast cijene energenata.
“Ako dođe do porasta cijena plina od 10 do 30 posto i električne energije između pet i 15 posto, tada procjenjujem da bi stopa inflacije mogla biti između 3,5 i 4i posto… Da, to je projekcija za 2022.”, rekao je Vujčić.
U RBA, pak, procjenjuju da će u ovoj godini inflacijski pritisci i dalje biti uvjetovani ograničenjima na strani ponude, tj. pritiscima na cijene energije i hrane i poremećajima u opskrbnom lancu, pri čemu pritisci na strani potražnje ostaju uglavnom uravnoteženi.
I dalje smatraju kako su pritisci na rast cijena uglavnom prolaznog karaktera. Pri tome, međutim, ne isključuju mogućnosti uzlaznih rizika zbog neizvjesnosti u pogledu trajanja normalizacije cijena energije odnosno opskrbnog lanca.
“Vrhunac inflatornih pritisaka očekujemo u prvom tromjesečju dok bi se uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe isti trebali smiriti u drugoj polovini godine. Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje, praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, čak niti ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stavi ispod prosjeka 2021. U 2022. očekujemo prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 3,1 posto uz naglašen uzlazni rizik”, ocjenjuju u RBA.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
