Hrvatska elektroprivreda podnosi teret energetske krize pa zbog regulirane cijene struje za kućanstva i poduzetnike ima financijske gubitke zbog kojih će Vlada morati dokapitalizirati to javno poduzeće. Premijer je još ranije ustvrdio da privatizacija HEP-a ne dolazi u obzir, ali detalja o načinu dokapitalizacije zasad nema. U međuvremenu energetski i ini stručnjaci, ali i saborska oporba iznose svoja viđenja kako bi trebalo ubrizgati novac u HEP.
Je li HEP u situaciji poput ove svoje dotrajale i ofucane zastave s minusom zbog Vladinih subvencija od 1,4 milijarde eura? Dokapitalizacija je HEP-u svakako potrebna, a različiti su pogledi kako bi se ona trebala provesti.
Dokapitalizacija potrebna
Stručnjak za energetiku Davor Štern ističe da HEP-u treba nadoknaditi nastalu štetu: “Ja se jedino bojim da neće biti privatizacije HEP-a. Dokapitalizacija je potrebna. HEP je bio amortizer poskupljenja struje i to je jako pomoglo, dobar potez je bio da se to napravi. Međutim, HEP je s tim pretrpio veliku štetu koja će se morati nadoknaditi onako kako Vlada odluči.”
I dok se Štern boji privatizacije, Čačić zagovara baš to, ali samo jednog dijela tog javnog poduzeća.
“Ja bih dao proizvodnju HEP-a, ne mrežu, jer mreža drži za gušu proizvođača jer kroz mrežu šaljete struju, a proizvodnju dati u IPO – dati građanima mogućnost da kupe barem 25 posto HEP-a”, rekao je Radimir Čačić.
Svjestan je, dodaje Čačić, da od toga neće biti ništa jer HEP je, kaže, beskonačna krava muzara i beskonačan prostor za zapošljavanje nesposobnih.
A razgovara li se u Vladi o načinu dokapitalizacije?
“Ne mogu govoriti o tome jer nisam uključen u resor koji se time bavi. Ono što mogu kazati s aspekta EU fondova – čeka nas nikad više za ulaganje u zelene politike, više od 2,5 milijarde eura”, rekao je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić.
Dugoročna rješenja
Koliko pak subvencije za struju znače lokalnoj samoupravi?
“Subvencije vezane uz HEP ili plin nama su vrijedna pomoć. Kada toga ne bi bilo, naša bi izdvajanja bila umjesto četiri milijuna kuna, 15 ili 20, to ne bismo mogli izdržati. Vrijednost polugododišnjih subvencija je 50 milijuna eura. Smanjuje se inflatorni učinak i poskupljenje vode ili vrtića”, ističe predsjednik Udruge gradova Željko Turk.
Saborska je oporba uvjerena da HEP dugoročno ne može izdržati politiku subvencioniranja iako stručnjaci tvrde da poslovanje HEP-a nije ugroženo.
“Ne možete s jedne strane pomagati, s druge gurati tvrtku u propast. Kultura netransparentnosti koju je uzgojio HDZ… Kome sad vjerovati, HEP-u ili Vladi”, pita Domagoj Hajduković.
“Potrebno je dokapitalizirati HEP, ali mora ostati u državnom vlasništvu. HEP mora imati u vlasništvu značajne dijelove proizvodnje struje iz obnovljivih izvora”, istaknula je Sandra Benčić.
“Javili su se prijedlozi o privatizaciji HEP-a još prije pet ili šest godina. Divim se pametnjakovićima koji kažu da je menadžerski doseg napraviti privatizaciju zlatne koke”, rekao je Božo Petrov.
I dok HEP čeka dokapitalizaciju, građani i poduzetnici i dalje plaćaju jeftiniju struju – samo je pitanje dokad.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!