Bruto inozemni dug na kraju ožujka 2021. iznosio je 43,4 milijarde eura, odnosno 88,1 posto BDP-a, što je za 6,9 postotnih bodova više nego krajem 2020. godine, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). 

“Stanje bruto inozemnog duga u prvom se tromjesečju 2021. povećalo za 3,3 milijarde eura zbog rasta duga svih domaćih sektora”, ističu iz središnje banke.

Pritom se, objašnjavaju, najviše povećao dug opće države kao rezultat zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala, putem SURE-a te kod IBRD-a, kao i transakcija na sekundarnom tržištu.

Inozemni dug opće države je krajem ožujka iznosio 15,8 milijardi eura, što je za 1,9 milijardi eura više nego krajem 2020. godine.

Naime, država je na međunarodnom tržištu kapitala izdala dvije tranše euroobveznica u vrijednosti dvije milijarde eura, pri čemu je više od polovine priljeva iskoristila za otplatu dospjele desetogodišnje dolarske obveznice. Također povećale su se dugoročne kreditne obveze države na osnovi, među ostalim, zaduženja putem Europskog instrumenta za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) te zajma kod Međunarodne banke za obnovu i razvitak (IBRD), napominju iz HNB-a.

Inozemni dug središnje banke krajem ožujka ove godine iznosio je 1,7 milijardi eura, što je za 800 milijuna eura više nego krajem prošle godine. Taj je rast isključivo rezultat porasta obujma repo poslova, navode iz HNB-a, iz koje objašnjavaju i da repo poslovi imaju neutralan učinak na ukupan financijski račun jer se istodobno za isti iznos povećavaju međunarodne pričuve.

Kreditne su institucije također povećale svoj dug, za 400 milijuna eura (na 4,5 milijardi eura), kao i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, za 300 milijuna eura, što se poglavito odnosi na privatna nefinancijska poduzeća, pokazuju podaci središnje banke.

“Na razini cijele 2021. očekivani gospodarski oporavak, na što upućuju i visokofrekventno pokazatelji za drugo tromjesečje, trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora”, ističu analitičari Raiffaisenbank Austria (RBA) u osvrtu na najnovije podatke HNB-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.