Pojavila se informacija da država ima namjeru osnovati državni investicijski fond. U taj investicijski fond svaki mirovinski fond koji trenutno djeluje u Hrvatskoj bit će obvezan uplatiti 5% svoje imovine. O ovoj temi u N1 Newsroomu govorila je Valentina Wiesner iz Večernjeg lista.
Je li državni investicijski fond naredba da se 5% svačije mirovine preda državi za neko investiranje? Valentina Wiesner to objašnjava na ovaj način: “Ako se daje 5% od naših mirovina i ako računamo da je na bazu iz A i B portfelja fondova, to je negdje oko milijardu eura, što nije mali iznos. To ide u nešto što u svom naziva ima riječ alternativno – alternativni investicijski fondovi. Ne znam kako to spojiti sa sigurnošću koju očekujemo od mirovina.”
Prilično je nevjerojatno da država ima ideju s milijardu eura novca hrvatskih građana odigrati neku investicijsku operaciju. Možemo li spekulirati za što bi država bila zainteresirana ako želi prikupiti ovoliko našeg novca? Wiesner se prisjetila pokušaja HANFA-e da napravi pritisak na mirovinske fondove da ulože na nešto što su oni nazvali CRO Value Fond: “Tada se spominjala milijarda kuna, a sada je milijarda eura. Spominjali su se nekakvi investicijski projekti na kojima se moglo po tim najavama zaključiti da je to nešto vrlo slično ulaganju u obveznice Nexe grupe. Tu sumnju je potvrdila činjenica da su se kao imena koja su se spominjala uz upravljačke funkcije društva koje se odabralo da upravlja tim fondom, našla imena koja su potpisivala prospekte izdanja za Nexe obveznice”, kazala je.
Ako ovo nisu slučajnosti, moguće je da ova prikupljena milijarda ima nekakve veze s milijardom eura dugom Fortenova grupe…
“Spominju se takve spekulacije, no za to nema dokaza. To se može znati tek kada krenu pritisci kakvi su bili vrlo nedavno, kada se dogodilo da su mirovinski fondovi bili pod velikim pritiskom da ulože u Fortenovu. Tada se dogodila situacija da je vlasnik AZ fonda odbio pristati na tako rizično ulaganje, znajući u kakvoj situaciji s dugovima je Fortenova”, objašnjava Wiesner.
Upitana je li moguće da je netko nakon što je zaključio da nije uspio nagovoriti mirovince da ulože u Fortenovu došao na ideju da ih prisili da 5% naše mirovine prepuste državnom alternativnom fondu, odgovara:
“Zapravo se radi o nekakvom nacrtu novog zakona koji nitko nije vidio, nego se svako malo nešto pusti i javnost reagira. Prema ovome što su oni najavili, to bi bila imovina koja ide iz A i B fonda, a ne spominje se C. Međutim, više nije nužno po zakonu da se seli imovina 5 godina prije u C fond jer je C fond podbacio i nije odigrao tu ulogu. To je potpuno kriva logika. Fond C je osnovan s odličnom premisom da zaštiti mirovinsku štednju koja je najveća u toj fazi, 5 godina prije mirovine. Ona mora biti sigurna i ne može ići u rizična ulaganja”, ističe Wiesner.
Još jedna interesantna stvar u shemi nacrta koji nitko nije vidio je moment da ne da država samo osniva alternativni investicijski fond i ne samo što prisiljava mirovince da ulože naš novac tamo, već još kao vrhunac svega nude svoje državno jamstvo barem za povrat glavnice.
Netko bi rekao da je dobro da država štiti, no postavlja se pitanje koliko je rizično alternativno ulaganje kada država u startu smatra da je za primiriti našu nervozu potrebno da ona jamči. Na pitanje koliko će strašna šteta biti za nas ako taj teret zbog propalih ulaganja padne na teret državnog proračuna, Wiesner odgovara:
“Državni proračun – to smo mi. Ako oni profućkaju, mi snosimo te gubitke. Radi se o tome da država jamči za glavnicu da bude na nuli. Sad znamo kolika je inflacija, a ako uzmemo samo ciljanu, poželjnu inflaciju, možemo računati koliki su gubitci kroz godine ulaganja samo ako se ne uspije pokriti ta inflacija. Unaprijed računamo s gubitcima koje ćemo pokrivati”, dodajući: “Političari dalje od našeg novca!”
Premijer je u jednom trenutku ove godine najavio 300 eura olakšice za doprinose za najsiromašnije hrvatske građane. Onda je najavio podizanje minimalne plaće za dodatnih 100 eura. Obećao je i dodatnih 100 eura državnim službenicima. Svi ti iznosi se dobrim dijelom preklapaju…
“Ako znamo da će se minimalac povećati, onda automatski od trenutka kada će to stupiti na snagu, se neće moći ostvariti maksimalna olakšica”, kazala je.
“Imamo i drugu situaciju u kojoj znamo što je najavljeno za ukidanje prireza, a omogućeno je da lokalne samouprave odluče da za taj dio za koji je smanjen prirez, povećaju porez na dohodak. Opet se ide na to da građani ne moraju dobiti ništa”, dodala je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
