Samo vrlo hrabri ili vrlo blesavi bi se usudili stati između Hrvata i njegove kave. Ako se prošećete ulicama glavnog grada Zagreba, čak i u zimskim mjesecima, ćete vidjeti ulične kafiće krcate ljudima koji ispijaju svoju dozu kave.
Ali već početkom nove godine neki su spoznali da njihov omiljeni napitak sad ostavlja gorak okus u ustima. Hrvatska je 1. siječnja usvojila euro kao valutu, gotovo desetljeće nakon što je postala najmlađa i još uvijek posljednja članica Europske unije, podsjeća BBC.
A taj prijelaz s kune na euro uvjerio je mnoge Hrvate da su kafići, kao i trgovci i pružatelji usluga, iskoristili situaciju za povećanje cijena. Lokalni mediji su puni priča u kojima se ljudi žale na dizanje cijena od početka godine. A nasumičan uzorak kavopija oko glavnog zagrebačkog trga potvrdio je takvo raspoloženje.
“Vrlo je zbunjujuće,” kaže Vina, dok njene prijateljice Monika i Tonka kimaju glavom. “Sve izgleda jeftinije, ali zapravo je jako skupo. Upravo smo platili šest eura za dvije kave i Coca Colu – to me šokiralo.”
Druga Zagrepčanka, Živana, misli isto. “Sva ova povećanja cijena počela su još u lipnju,” kaže. “Sad je to glavna tema u javnosti, a još je gore. Nismo zadovoljni Vladom i njenim ponašanjem u ovoj situaciji.”
Rasprave su se toliko žestoko rasplamsale da je Hrvatska vlada odlučila da mora intervenirati. Pozvala je trgovce na sastanke i upozorila ih da neće tolerirati neopravdana dizanja cijena. Oni su pak rekli da su zgroženi Vladom koja ih time ocrnjuje i narušava im ugled.
Ali vlasti su jasno zaključile kako ne mogu dopustiti da euro postane sinonim za prikriveno profiterstvo. Vlada je naredila trgovcima da osiguraju da se cijene zadrže na razini na kojoj su bile 31. prosinca.
Državni inspektori potom su naskočili na prijestupnike i izdali rješenja protiv gotovo 200 tvrdoglavih trgovaca u samo tjedan dana.
Ima naravno i onih koji smatraju da su veliki hrvatski kavanski prijepori samo hrpa magle. Dok radi na aparatu za espresso u kafiću na zagrebačkom Cvjetnom trgu, barmen Luka kaže da misli kako se ljudi pjene potpuno bez razloga.
“Mi smo cijene isticali u eurima i prije nego je uveden,” kaže. “Sad pričaju da smo preskupi, ali naše cijene su iste kao i prije Nove godine.”
Uz svu tu buku oko povećanja cijena, pravih ili zamišljenih, lako je zaboraviti zašto je uopće Hrvatska odlučila pridružiti se eurozoni. Ona je čak preuzela obavezu da će se pridružiti kao uvjet članstva u Europskoj uniji 2013. godine. Druge zemlje EU-a pokazale su da je preuzimanje obveze jedno, dok je pravo usvajanje eura sasvim druga stvar. Mađarska, susjedna zemlja Hrvatske, isprva je planirala poslati forintu u povijest još 2007. Ali 16 godina kasnije još uvijek je čvrsto izvan eurozone.
Poljska, Rumunjska, Švedska i Češka su sve teoretski obavezne usvojiti euro. Ali trenutno nijedna nema takvih planova. Jedino se Bugarska čini odlučnom u svojoj namjeri da se pridruži jedinstvenoj valuti 2024. godine.
Zbog toga je odlučnost Hrvatske da ispuni konvergencijske kriterije za uvođenje eura još impresivnija. Oni odražavaju stabilnost brojnih faktora – inflacije u državi, vladin proračunski deficit, omjer duga i BDP-a, kao i dugoročne kamatne stope nakon članstva u EU-u.
Stabilnost tečaja je došla automatski, imajući na umu da je prilikom stvaranja svoje nacionalne valute 1994. godine Hrvatska vezala vrijednost kune za njemačku marku. A onda je od 2002. bila vezana za euro.
Eurizirana zemlja
Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, kaže da je to sve značilo da su njegova zemlja, njene kompanije i njeni građani iznimno dobro bili pripremljeni za usvajanje jedinstvene valute.
“Hrvatska je već bila iznimno eurizirana,” kaže Vujčić. “Dugovi kompanija, Vlade i kućanstava već su ionako bili izraženi u eurima ili su bili vezani za euro. Sad su svi prihodi u istoj valuti kao i dugovi.”
Upravo suprotno od krivljenja eura za porast cijena, glavni bankar Hrvatske kaže da je pridruženje jedinstvenoj valuti poštedilo cijelu zemlju od najgorih stopa inflacije koje su pogodile države izvan eurozone unatrag godinu dana.
“Možete vidjeti da je utjecaj krize bio daleko slabiji u slučaju Hrvatske jer tržišta su već uračunala činjenicu da dolazimo u eurozonu,” kaže Vujčić.
Sad se hrvatske tvrtke nadaju da će im uvođenje eura pomoći, uz činjenicu da se članstvo u eurozoni poklopilo i s ulaskom Hrvatske u schengensko područje bez granica.
Potonje će učiniti život daleko lakšim za europske turiste koji stižu u Hrvatsku automobilom ili autobusom jer se više neće morati suočavati s vječnim kolonama na graničnim prijelazima. A usvajanje eura znači i da posjetitelji više neće morati riskirati sa sumnjivim tečajnim stopama po kioscima mjenjačnicama.
To bi trebalo rezultirati većim prihodima turističke industrije na koju otpada oko petina hrvatskog BDP-a.
Dubravko Miholic, savjetnik Hrvatske turističke zajednice, pratio je komentare na online sajtovima za putovanja u državama iz kojih u Hrvatsku pristiže najviše turista na odmor, poput Austrije i Njemačke. “Govore da je to super stvar jer konačno neće morati razmjenjivati novac,” kaže.
Stručnjaci također predviđaju da će to pomoći izvoznicima jer usvajanje jedinstvene valute eliminira posljednji izvor trenja u prolasku robe u prekograničnoj trgovini unutar EU-a.
“U manje od jednog desetljeća članstva u EU-u vidjeli smo da se izvoz roba više nego udvostručio,” kaže Goran Saravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. “Sad tvrtke koje su izvan eurozone i koje razmišljaju o dolasku u Europu gledaju 20 potencijalnih zemalja, ne samo 19.”
“Već smo dobri u logistici zbog našeg zemljopisnog položaja. Sad smo i bez ikakvih dodatnih troškova, zahvaljujući Schengenu i euru i to je sigurno poticajno.”
Ako se predviđanja ostvare, koristi članstva će postati vidljivije u narednih nekoliko godina. Ali zasad hrvatske potrošače više brine udarac po džepu, dok se ne priviknu da sa sobom nose novu valutu.
Više ne mogu trošiti kune. Ali trgovine još uvijek moraju prikazivati cijene u staroj valuti do kraja godine, kako bi se kupci uvjerili da iako se valuta promijenila vrijednost ostaje ista.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!