Potrebno je boriti se za opstanak pčelarstva, a protiv uvoznih patvorina, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu Mosta o pčelarstvu gdje su pčelari s bogatim iskustvom govorili o poticajima, devastaciji kestenove šume, izostanku kontrole uvoznog meda te o važnosti pčelarstva.

Predsjednica Odbora Marijana Petir istaknula je koliko je pčelarstvo bitno za proizvodnju hrane te kako se mora početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača, kao i kreiranje potpora i metodologije potpora.

Dodala je kako je označavanje porijekla meda velik problem ne samo u Hrvatskoj, podsjetivši da neki na EU tržište stavljaju više meda nego što ga proizvedu.

Pčelar Marko Guberac iz Slavonskog Broda istaknuo je kako sve grane poljoprivrede imaju poticaje osim pčelarstva, koje ima subvencije, što je dovelo do “Facebook školovanja pčelara” koji su potom zbog zahtjevnosti od tog posla ubrzo odustali, a njihovi ostavljeni kontejneri postali izvor zaraze.

“Zalažemo se za poticaje po košnici i mora postojati kontrola da se vidi tko zaista radi, a tko lovi u mutnom. Mi smo niskoprofitna djelatnost jer nema poticaja, imamo stara vozila kakva nitko drugi u poljoprivredi nema, a pčelarstvo je jako zahtjevno, to je način života koji traje dan i noć, bez godišnjeg odmora”, rekao je Guberac.

Pčelar Željko Cvetković govorio je o sječi šuma kestena na Banovini istaknuvši kako “ono što nisu uništili rat i nametnici, uništile su motorne pile”.

“Zašto Hrvatske šume toliko uništavaju kestenove šume? A u Banovini, Kordunu preko 90 pčelara od tog kestena živi. Što je najgore ne ostavljaju se mladice nakon sječe i tako se trajno uništavaju cijele šume”, upozorio je.

Ocijenio je kako je očito nekome u interesu da se sav kesten uništi pa uskoro ni kestenijadu neće moći imati.

Pčelar Damir Šajnović iz Slavonskog Broda govorio je o nužnim kontrolama meda i nepoštivanju postojeće regulative.

“Uvozi se loš med, nema inspekcije, uvoznici nude med po puno nižim cijenama nego što mi pčelari možemo dati, a mi ne bježimo od bilo koje kontrole. Voljeli bismo da su češće inspekcije i da nas institucije države zaštite od tih nazovi pčelara koji uništavaju domaće proizvođače s patvorinama i lažnim medom”, rekao je Šajnović.

Pčelar Rešid Selimović iz Primorsko-goranske županije kao velik problem istaknuo je gradnju vila za odmor s bazenima tamo gdje ima postavljene košnice. Iako je prijavljena farma, tamo se izdaju građevinske dozvole i ljudi ih mogu istjerati kad god žele.

Interesirao se što je s novim pravilnikom o držanju pčela i košnica, na što mu je predsjednik pčelarskog saveza Hrvatske Željko Vrbos rekao da će taj novi pravilnik biti povoljniji za pčelare.