U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) trude se držati realizma u vezi hrvatskog gospodarstva i stoga imaju manje optimistične prognoze ovogodišnjeg rasta BDP-a od Europske komisije (EK), navodi se u njihovu komentaru zimskih ekonomskih prognoza EK.

EK je u zimskim ekonomskim prognozama objavila kako je hrvatsko gospodarstvo palo prošle godine 8,9 posto, dok se ove godine očekuje gospodarski rast od 5,3, a sljedeće za 4,6 posto.

“U HUP-u se trudimo držati realizma u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo, stoga su i naše prognoze manje optimistične od onih koje daje EK”, poručuju u četvrtak iz HUP-a.

Kako pojašnjavaju, u prilog prognozama ide očekivano dobra turistička sezona i potencijalno smirenje pandemijske krize uzrokovane koronavirusom zbog dolaska cjepiva i sve veće procijepljenosti ukupne populacije.

“S druge strane, nemojmo zaboraviti i na sve druge grane gospodarstva kao i da su trenutno na snazi vrlo stroge mjere koje velikom dijelu poduzetnika ograničavaju ili u potpunosti onemogućavaju rad, što će se zasigurno negativno odraziti i na ukupni rast u 2021., ovisno o tome koliko se situacija produži”, ističe se u komentaru HUP-a.

Iz HUP-a također navode i da bez obzira na mjere koje je Vlada donijela u cilju očuvanja radnih mjesta, one ne mogu zamijeniti rad i stvarno poslovanje na tržištu. Uz to, sve dosad donesene mjere tiču se isključivo pomoći radnicima, dok i dalje ne postoji adekvatan model obeštećenja tj. nadoknade dijela prihoda poslodavcima, napominju poslodavci.

Navode i da potencijalnu prijetnju značajnijem rastu predstavlja i moguće povećanje broja nezaposlenih u trenutku zaustavljanja mogućnosti korištenja potpora za očuvanje radnih mjesta. Naime, i nakon što se mjere ograničavanja i zabrane rada gospodarskim subjektima ukinu, bit će potrebno još neko vrijeme da ti subjekti počnu koliko-toliko normalno poslovati, ističu.

U HUP-u smatraju da čak i kad pandemijska kriza prođe, teško je za očekivati da će se potrošnja vratiti na razinu iz 2019., ali moguće je očekivati njezin umjeren rast ukoliko se ostali uvjeti na tržištu rada normaliziraju.

“Ako se situacija s pandemijskom krizom zaustavi, moguć je i ponovni rast izvoza. Pritom svakako treba naglasiti da je i tijekom krizne 2020. robni izvoz, zajedno s proizvodnim sektorom, pokazao svoju izdržljivost, što će se nastaviti i u 2021. Tu su velika očekivanja i od EU fondova, posebice Mehanizma za oporavak i otpornost, uz čiju pomoć bi se trebale ubrzati investicije i unaprijediti proizvodnja što bi trebalo ojačati konkurentnost izvoznog sektora”, zaključuju iz HUP-a.