Pčelarstvo je važno za proizvodnju hrane, mora se početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača, a u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) važno je omogućiti potporu/naknadu za oprašivanje za održivi razvoj, ističu u srijedu iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Odbor za pčelarstvo HPK održao je radionicu “Uloga pčela kao oprašivača u postizanju ciljeva održive biljne i stočarske proizvodnje u okviru novog ZPP-a“ na kojoj je među ostalim zaključeno kako treba osigurati 10 eura po košnici, sadnju medonosnog bilja tijekom cijele sezone te pravovremenu košnju kako se ne bi prekidao izvor hrane za pčele.

vezana vijest

Saniranje šteta od pomora pčela: Počela predaja zahtjeva za potporu pčelarima

Ekonomija

11. kol 2022 1

Ekonomija

11. kol 2022 1

“Pčelarstvo je bitno za proizvodnju hrane te se mora početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača, kao i kreiranje potpora i metodologije potpora”, istaknuli su iz HPK.

Napominju kako je označavanje podrijetla meda velik problem ne samo u Hrvatskoj te kako je poznato da neke zemlje na EU tržište stavljaju na tržište više meda nego što ga proizvedu.

Smatraju i kako je važno boriti se za opstanak pčelarstva, a protiv uvoznih patvorina.

U sklopu radionice održana je i rasprava na kojoj su među ostalim sudjelovali predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, član saborskog Odbora za zaštitu okoliša, saborski zastupnik Marin Miletić, te načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede Mato Čačić.

Petir je kazala kako je pčelarstvo bitno za proizvodnju hrane te kako se mora početi vrednovati uloga pčela kao oprašivača.

Zahtjev za povećanim financiranjem pčelarskog sektora

Najveći naglasak je stavila na zahtjev za povećanim financiranjem pčelarskog sektora (u Hrvatskoj i drugim zemljama EU koje imaju veliku proizvodnju meda), osiguranje kvalitetnog meda za potrošače te zaštitu pčelinjih zajednica.

Miletić je rekao kako je do sada obišao 50 pčelara uključujući slovenske, organizirao dva okrugla stola u saboru na temu pčelarstvu te je posebno istaknuo slovenski model organizacije pčelarstva.

“Pčelara u Sloveniji ima 10.000, a imaju više od 200 košnica smještenih među ostalim tik uz škole. U školskom sustavu imaju organizirane aktivnosti, edukacije o pčelama, pčelarske klubove učenika. Stalno se radi na senzibiliziranju javnosti o važnosti pčela. Slovenski stručnjaci su izračunali da pčele za poljoprivredu kroz oprašivanje, bioraznolikost, smanjenje pesticida – državi godišnje doprinesu sa 110 milijuna eura, pa su dogovorili da se dva posto tog iznosa dodatno vrati pčelarima”, istaknuo je Miletić.

Čačić je podsjetio kako je za premošćivanje problema u 2021. povećan iznos za pčelare na jedan na tri milijuna kuna, a da je omotnica u idućih pet godina veća za gotovo 60 posto.

Predsjednik Odbora za pčelarstvo HPK Željko Vukić je kazao kako je pčelarima potrebno omogućiti dobivanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta.

Mišljenja je i kako se treba zalagati za izjednačavanje statusa pčelara sa stočarima i uvođenje određenog broja košnica po hektaru livade kako bi se osigurao veći broj livada za livadni med.

Na radionici je naglašeno kako su potrebne stroge kontrole u cilju suzbijanja prodaje patvorina na tržištu te da je važno osigurati jaču promociju domaćeg meda, ali i pčelarima osigurati veći broj savjetodavca na terenu.

Iz HPK su iznijeli podatke kako s ukupno 18,2 milijuna košnica i 612.000 pčelara, samodostatnost EU u proizvodnji meda iznosi 60 posto. Pritom po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12. mjesto, a po broju pčelara su na tek 19. mjestu.

Sve to govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, istaknuli su iz Komore.