Premda smo drugi najgori u Europi po visini inflacije, utješno je što je ona u odnosu na kolovoz značajnije pala i sada iznosi 6,6 posto. U Vladi su uvjereni da mjere koje su poduzete daju rezultate. Sudeći prema odgovorima građana, oni pad inflacije još ne osjećaju. No predaha nema, ponovno rastu cijene sirove nafte pa je pitanje može li to dovesti do novih cjenovnih poremećaja.
Jutarnja gužva na trešnjevačkoj tržnici. Kupuje se, ali s oprezom se broji svaki cent u novčanicima. Baš kao i u trgovačkim centrima koji su uz Vladinu intervenciju za pomoć građanima u inflaciji ograničili cijene 30 grupa proizvoda.
Što kažu građani?
“Špara se, ne kupuje se više na kile, nego manje količine. Voće mi je jako poskupjelo i povrće, a to sam najviše trošila do sada.” Jasenka, Zagreb
“Najviše što mi je skupo je WC papir. I to nikako ne mogu, to je otišlo stvano jako puno. To mi je najteže dati. A sve ostalo je ono, gledate što vam je prioritet, što vam je nužno, što morate.” Ana, Zagreb
“Vladina intervencija mi nije baš pomogla. A kupim ono kaj mi treba i najviše kaj moraš imati.” Jana, Zagreb
“Ne, ne! Ni slučajno nije pomogla intervencija. Nimalo. Jer to kaj su oni ograničili to i tak ne kupujem.” Mišo, Zagreb
Rast plaća od iduće godine
Možda bi građani i više kupovali da su ograničene cijene proizvoda jasnije istaknute, kažu iz Udruge za zaštitu potrošača. Dodaju da je Vlada trebala ograničiti po uzoru na druge europske zemlje i veći broj proizvoda – barem njih 100.
“Dakle, ovako bi trebalo biti vidljivo, plavo da je ljudima vidljivo i da je na vidljivom mjestu. Ovo što smo mi prekontrolirali, dakle to je uglavnom fotokopirano crno-bijelo, malo, neuočljivo i neprepoznatljivo”, ističe Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Rast cijena u Eurozoni, pa i u Hrvatskoj, konačno značajnije usporavaju. Iz Državnog zavoda za statistiku priopćili su da je u rujnu stopa inflacije u Hrvatskoj 6,6 posto – najniža još od veljače prošle godine. Premijer u Gospiću poručuje – ovo je zahvaljujući Vladinim intervencijama – očekivano.
“Prva procjena Državnog zavoda za statistiku za rujan govori da poteze koje vučemo, vučemo u pravom smjeru. Ja očekujem da se taj trend nastavi smanjivati i da je to jedino primjereno i dobro”, kaže predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu da su na pad inflacije utjecale inozemne proizvođačke cijene prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, ali i određenih energenata – prvenstveno plina.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, objašnjava: “Mi smo više puta kroz naše komentare i analize tako nešto i najavljivali da će se dogoditi s određenim pomakom i to je ono što se sada događa i prije ovih Vladinih mjera i one na neki način sada tu djeluju samo komplementarno. Mi očekujemo da bi se inflacija na kraju godine, na godišnjoj stopi, trebala stabilizirati na razini od oko 4 i pol posto.”
Unatoč padu stope inflacije cijena nafte na svjetskom tržištu i dalje neometano raste. Benzin i diesel plaćamo više nego ljetos. Želi li i dalje nastaviti s obuzdavanjem inflacije, Vlada će uskoro opet morati intervenirati u cijene goriva, ističe stručnjak za energetiku Igor Dekanić:
“Učinak smanjenja proizvodnje OPEC-a će dovesti do izvjesnog porasta cijene sirove nafte, a time posljedično i derivata na benzinskim crpkama do kraja godine. Taj porast ne bi trebao biti veliki, ali svi predviđaju da bi trebalo porasti na nešto oko ili nešto malo iznad 100 dolara po barelu.”
A osim intervencija u cijenu goriva Vlada bi uskoro mogla intervenirati i u minimalne plaće – i to za 15 posto. Minimalna neto plaća od iduće godine trebala bi biti veća za čak 94 eura i iznositi 654 eura.
“Vlada uskoro priprema poslati u Hrvatski sabor u drugo čitanje Zakon o plaćama državnih i javnih službi i kada se donese taj Zakon, sve ono što napravimo do tada je ulaganje u zajedničko ulaganje u veće plaće i ja stvarno sada nakon ovoliko godina iskustva i stalnog kontakta sa sindikatima u biti uživam u tim razgovorima”, rekao je Plenković.
Veće plaće svakako bi značile i odgovor na nepovoljna demografska kretanja, ali i činjenicu da zbog konkurentnosti gubimo kvalitetnu radnu snagu koja umjesto da ostaje i radi u Hrvatskoj, odlazi u inozemstvo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!