Građani eurozone očekuju da korištenje digitalnog eura bude sigurno i jeftino i da prije svega jamči privatnost, pokazala je najnovijia studija Europske središnje banke (ECB).

ECB radi na kreiranju elektroničke varijante zajedničke europske valute koja bi trebala biti dopuna novčanicama i kovanicama i uspješno parirati privatnim kriptovalutama poput bitcoina, tethera i Facebookovog Diema, primjećuje Reuters.

Digitalni euro funkcionirao bi kao izravno potraživanje onoga koji njime raspolaže od ECB-a, što znači da bi bio sigurniji od računa od komercijalnoj banci i digitalnog novčanika.

Kreiranje digitalnog eura tek je u početnoj fazi i njegovo se uvođenje kao novog sredstva plaćanja može očekivati tek kroz četiri do pet godina, dodaje Reuters.

ECB je proveo javno savjetovanje kako bi saznao interese i dvojbe građana u procesu uvođenja digitalnog eura.

Savjetovanje je pokazalo da građane najviše muči da bi pri prijelazu na elektroničke načine plaćanja mogli izgubiti privatnost u plaćanjima, ključno obilježje gotovog novca koje i građani i profesionalci smatraju glavnim prioritetom.

Digitalni euro trebao bi im jamčiti privatnost, navodi 43 posto ispitanika, njih 18 posto želi sigurnost, a 11 posto mogućnost upotrebe u cijeloj eurozoni. (11 posto), izbjegavanje dodatnih troškova (devet posto) i mogućnost offline upotrebe (osam posto)”, utvrdio je ECB.

Njih devet posto želi digitalnim eurom izbjeći dodatne troškove a osam posto priželjkuje mogućnost njegove offline upotrebe, pokazuje istraživanje, objavljeno u srijedu.

Polovina ispitanika podržava uvođenje maksimalnog iznosa u digitalnim eurima kojim bi svaki građanin smio raspolagati odnosno ‘plafona’ čije bi probijanje nalagalo plaćanje penala, pokazale su konzultacije.

Dvije trećine ispitanika odgovorilo je da bi elektronički novac trebao biti ponuđen putem posrednika u privatnom sektoru i integriran u postojeći sustav plaćanja.

Četvrtina ih želi da bude ponuđen u obliku „pametne kartice” ili aplikacije na telefonu kako bi se mogao trošiti offline.

Na sličnim projektima rade i druge središnje banke širom svijeta, a prednjači Kina koja već provodi pilot program, podsjeća Reuters.