Vlada je na sjednici u četvrtak dala suglasnost te državno jamstvo za kreditno zaduženje HŽ Infrastrukture kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u iznosu za 400 milijuna kuna za financiranja obnove željezničke infrastrukture, a u drugo je saborsko čitanje uputila i izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi.

Odlukom se HŽ Infrastrukturi daje suglasnost za kreditno zaduženje u iznosu od 400 milijuna kuna kod HBOR-a, uz stopostotno državno jamstvo, uvećano za kamate, naknade i troškove, a za financiranje obnove željezničke infrastrukture, i to aktivnosti obnove i modernizacije pruga za međunarodni i regionalni promet te aktivnosti u funkciji infrastrukture prometa na mreži, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Rok korištenja kredita je 12 mjeseci od dana potpisa ugovora, a broj korištenja ograničava se na 20 pojedinačnih korištenja.

Kredit je uz poček od dvije godine od isteka roka korištenja, a otplaćivat će se kroz 14 uzastopnih šestomjesečnih rata. Kamatna stopa je fiksna i iznosi 1,65 posto na iskorišteni iznos kredita.

Po podacima iz obrazloženja odluka, stanje duga HŽ Infrastrukture “za ukupna kreditna zaduženja na dan 31. siječnja 2021. godine iznosi 1,46 milijardi kuna”.

Izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi – proširenje obuhvata s 33 na 43 trgovačke prakse

Vlada je Saboru na donošenje uputila izmjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, kojima se uz ostalo proširuje obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, s njih 33 na 43, proširuje se i obuhvat proizvoda na sve neprerađene poljoprivredne proizvode, ne samo prehrambene, a proširuje se i krug onih na koje se zakon primjenjuje smanjenjem praga ukupnog prihoda.

Zakonske su izmjene usklađene s europskom direktivom o nepoštenim trgovačkim praksama iz 2019. godine, pa se tako umjesto različitih pojmova, poput otkupljivača, prerađivača i trgovca, uvodi se jedinstven pojam kupca – fizičke i pravne osobe koja kupuje poljoprivredne i prehrambene proizvode, objasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Naglasila je i kako se predloženim izmjenama proširuje i obuhvat adresata na koje se primjenjuju nepoštene trgovačke prakse, i to smanjenjem praga ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda i primitaka. Tako se, prema prijedlogu, smatra da svi kupci s prometom iznad 15 milijuna kuna imaju značajnu pregovaračku snagu, odnosno ulaze u obuhvat zakona, dok je do sada prag bio puno viši i zakon se primjenjivao na kupce s prometom većim od 50 milijuna kuna, odnosno supermarkete s prometom većim od 100 milijuna kuna.

Vučković je istaknula i da se predloženim izmjenama uvode i posebne nepoštene trgovačke prakse i definiraju posebno osjetljivi prehrambeni proizvodi proizvodi – meso, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje, šećer, brašno, voće i povrće – te definira krajnja prodajna cijena za te posebno osjetljive proizvode.

Izmjenama se razrađuje i dodatno postupanje vezano uz nenajavljene kontrole te mehanizmi zaštite identiteta prijavitelja, a u skladu s primjedbama saborskog Odbora za poljoprivreduprciznije se definira i zaštita podnositelja prijave.

Prema prijedlogu, izmjene Zakona stupile bi na snagu početkom rujna ove godine.